RADOVI / NAFTNA STRATEGIJA / Susreti koji se provode u okvirima naftne strategije

Govor Predsjednika Republike Azerbejdžan na prijemu u New Yorku koji su organizirale naftne kompanije Amerike - 29. septembra 1994. godine


Poštovane dame i gospodo!

20. septembra u Azerbejdžanu, u njegovom glavnom gradu Bakuu se desio istorijski događaj. Između Republike Azerbejdžan i velikim kompanijama svijeta je potpisan več svima poznat velike naftni ugovor na period od trideset godina.

Znate da je Azerbejdžan zemlja bogata naftom i još od davnih vremena su ga zvali «Ognjena zemlja». Azerbejdžan je postao mjesto na kojem se nafta po prvi put počela industrijski eksploatirati - 1847. godine u Bakuu je po prvi put izbila nafta na površinu kao fontana. A poslije nekoliko godina u Americi, u Pensilvaniji, je nafta izbila na površinu kao fontana. Doduše, prva naftna fontana u Azerbejdžanu nije postao tako poznat u svijetu. Zato mnogi misle da je prva naftna fontana bila u Pensilvaniji. Ali poslije je ta činjenica bila istražena i ja sam to za vrijeme ceremonije potpisivanja naftnog ugovora u Bakuu 20. septembra obznanio cijelom svijetu na osnovi historijskih dokumenata, rekao sam da je nafta u Bakuu izbila kao fontana nekoliko godina ranije nego u Pensilvaniji.

Na početku vijek, 1900. godine, 50 procenata dobijene nafte u svijetu otpadalo je na Azerbejdžan. Sada se približava kraj XX. vijeka i u prošlosti je azerbejdžanska nafta bila poznata u cijelom svijetu, svugdje u svijetu se koristila azerbejdžanska nafta. Ali, na žalost, ime Azerbejdžana, poslovi koje je obavila republika, nisu bili tako poznati u svjetskim razjmerima, u tom smislu i u SAD-u. Danas, krajem XX. vijeka, na ulasku u XXI. stoljeće azerbejdžanska nafta ponovo postaje poznata u svijetu. Pergovori koji su trajali više od tri godine su okončani, potpisan je istorijski ugovor. To je istorijski događaj kako za Azerbejdžan tako i za naftne kompanije koje su potpisale ugovor o obavljanju zajedničkog posla s našom zemljom.

Zaključivanje toga ugovora je povezano s nazavisnosti Azerbejdžana. Već 150 godina nafta se u Azerbejdžanu dobija na industrijski način. Ali naš narod nije bio gospodar tog bogatstva. Azerbejdžanski narod, naša republika je po prvi put potpisala ugovor od istorijske važnosti s naftnim kompanijama svijeta. Veoma mi je drago da su se tokom tih trideset godina uspostavili uski odnosi između Azerbejdžana i SAD-a u vezi razrade ugovora. Sada Azerbejdžan ima puno prijatelja u Americi. Istina, oni nisu tako brojni kako smo mi to htjeli. Ali u poređenju s pređašnjim, sada je broj naših prijatelja puno veći.

Veoma me raduje to što je američki kongresmen Greg Laflin izrekao ovdje predivne riječi o Azerbejdžanu. Juče sam bio u Institutu Harimana Kolumbijskog univerziteta - u institutu koji izučava bivši Sovjetski Savez, tamo sam se sreo s profesorima Instituta, naučnim saradnicima, s profesorom Tadeušom Svjatihovskim koji veoma voli Azerbejdžan i koji je puno toga napisao o našoj zemlji. Veoma sam se obradovao da postoji takva ličnost kao Svjatihovski, a on piše istinu o Azerbejdžanu. Ali u isto vrijeme sam sa žalošću rekao zašto u Americi ima malo takvih ljudi kao Svjatihovski i za Azerbejdžan postoji samo jedan Svjatihovski. Tamo su mi rekli da će tamo ubuduće biti puno Svjatihovskih. Sada, kada je govorio gospodin Laflin, ja sam se upitao zašto Azerbejdžan ima samo jednog Laflina u Americi. Htio bih da je Azerbejdžan pridobio stotinu Laflina u Americi.

Možda gospodin Laflin želi da on bude jedini i u Azerbejdžanu su voljeli samo njega. Ali smatram da je gospodin Laflin čovjek velike duše, da nikada neće biti sujetan i da će poželjeti da bude mnogo kongresmena koji vole Azerbejdžan kao i on. Dok sam večeras s vama, sjećam se prijema u dvorcu «Gjulistan» 20. septembra. Salon dvorca «Gjulistan» je 4-5 puta veći od ovoga. Polovina gostiju koji su bili na tom prijemu su bili gosti iz Amerike. I te večeri sam pomislio i sada mislim da je broj prijatelja Azerbejdžana u Americi porastao. Mislim da Laflin nije sam, broj naših prijatelja se povećao. Smatram da se još uvijek nalazimo na početku toga puta. Mi ćemo svakodnevno, svakog mjeseca širiti naš krug poslovnih prijatelja i naši prijateljski odnosi će još više jačati. U Bakuu potpisani ugovor ima privredni, humanitarni i politički značaj. Kada sam 14. septembra potpisivao naredbu o zaključivanju tog ugovora, mislio sam da preduzimam važan korak za demonstraciju nezavisnosti Azerbejdžana cijelom svijetu. To je istina. Jer bilo je mnogo snaga koje su htjele spriječiti potpisivanje ugovora. Nekad su nam čak i prijetili. Ali sada je nezavisnost Azerbejdžana toliko jaka tako da se nismo prepali bilo kakvih prijetnji, ograničenja i zato smo potpisali ugovor.

Nesumnjivo, to je hrabar korak za Azerbejdžan. Ali ja sam uvjeren da je to korak koji daje puno nade za budući Azerbejdžan. Naftne kompanije zapadnih zemalja, a takođe SAD se drže ovog mišljenja. Nama je veoma važan i privredni i značaj ugovora. Taj ugovor stvara široku osnovu za razvoj odnosa između Azerbejdžana i SDA-a, drugih zapadnih zemalja.

Zamislite, ugovor je bio potpisan 20. septembra, a 25. septembra predsjednik Azerbejdžana je po prvi put došao u SAD, i 26. septembra predsjednik Azerbejdžana se sreo s predsjednikom SAD-a, Billom Clintonom, obavio s njim veoma važne pregovore. Danas smo se okupili ovdje i obilježavamo ovaj historijski događaj kao i u dvorcu «Gjulistan». Pogledajte koliko događaja je bilo u toku jedne hefte. Sve su to historijski događaji za Azerbejdžan. Sve su to osjećaji koji dolaze iz dubine duše azerbejdžanskog naroda. Sve su to znakovi uvažavanja i poštovanja azerbejdžanskog naroda, Republike Azerbejdžan prema Zapadu, SAD-u. Sve to je prvi most prijateljstva koji je izgrađen među našim narodima. Smatram da nas na tom putu ne može spriječiti nikavka sila. Poduzeli smo veoma smion korak i spremni smo ići do kraja. Ja kao predsjednik Azerbejdžana do kraja ću izvršavati sve zadatke koje budem dobio u tom području, učinit ću sve napore za širenje prijateljskih odnosa među azerbejdžanskim i američkim narodom. Uvjeren sam da će građani Amerike, vi, naši ovdašnji prijatelji, nakon što ste se upoznali bliže s Azerbejdžanom, osjetiti kako je iskren i dobrodušan naš narod.

Čestitam svima ovaj historijski događaj. Veoma mi je drago što se ovih dana nalazim u SAD-u, u New Yorku. Moje susrete s predsjednikom SAD-a, gospodinom Billom Clintonom, smatram veoma važnim. Uvjeren sam da je sve to dobra osnova za prijateljske odnose između SAD-a i Azerbejdžana. Gospodin Laflin je rekao da je dva puta boravio u Azerbejdžanu. Pozvao sam ga da dođe u našu zemlju po treći put. Sve vas pozivam u Azerbejdžan. Neki od vas će doći i bez mog poziva pošto imate posla u našoj zemlji. Ali znajte das smo spremni prihvatiti svakog od vas u Azerbejdžanu kao dragog gosta.

Današnji sastanak za nas je istorijski događaj. Želim Vam svima zdravlja i sreće. Želim jačanje snage tako snažne države kao što su SAD. Izražavam svoje dobre želje cijelom američkom narodu.