RADOVI / JERMENSKO-AZERBAJDŽANSKI KONFLIKT OKO NAGORNO-KARABAHA / Nastupi, obraćanja i izjave

Izjava predsjednika Republike Azerbajdžan Hejdar Alijeva na sjednici Vijeća poglavarstva država zbog velikih napada Oružanih snaga Armenije na Azerbajdžan - Moskva, 15. travnja 1994. godine.


Izvanredne okolnosti navele su me da Vam se obratim sa ovom Izjavom.

Počevši od 10. travnja 1994. godine oružane snage Republike Armenije pokrenule su novi veliki napad u smjeru Heranbojskog i Terterskog okruga, a od 11. travnja - u smjeru Agderinskog i Agdamskog okruga Republike Azerbajdžan. Ovih dana azerbajdžanske jedinice branile su se od neprekidnih napada oružanih snaga Armenije, koji su bili značajno veći i vodile su se krvave bitke.  S područja Armenije u zonu sukoba plasirana je vojska od 3000 vojnika zajedno s desecima oklopnih vozila i teškim topništvom uključujući instalacije "Grad",  iz kojih se puca po naselju navedenih lokacija Azerbajdžana. U tim selima su velika razaranja i brojne žrtve među civilnim stanovništvom.

Armenija i dalje nastavlja svoj agresorski rat na teritoriju Azerbajdžana, pokušava oduzeti neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Republici Azerbajdžan prijeteći državi.

Nastavljajući agresiju Armenija blokira mirovni proces u koji je Azerbajdžan aktivno uključen. Ostvaruje svaki put napad u toku ili dan prije velikih posredničkih inicijativa, napadač baca ciničan izazov međunarodnoj zajednici, koja nažalost i danas poduzima neuspješne pokušaje da se deblokira ovaj krvavi sukob.

Ja dajem ocjenu posljednjem armenskom napadu kao novoj fazi agresije Republike Armenije, koja ima cilj osvojiti nove teritorije Azerbajdžana. Unatoč mnogim objavama o željama za mirno rješavanje sukoba, Republika Armenija prikazuje u zadnjem napadu unutar teritorija  suverene države - članice Zajednice neovisnih država  svoje stvarne ciljeve, a to je stvaranje pritiska na Azerbajdžan i njegovo poglavarstvo  i blokiranje mirovnog procesa.

Posebno hoću skrenuti Vašu pozornost na činjenicu da je novi napad armenske vojske započeo dan prije otvaranja 11. travnja ove godine u Pragu, sjednice Minske skupštine za sigurnost i suradnju u Europi (SSSE) u kojoj sudjeluju također i predstavnici Azerbajdžana u Armeniji.

Eskalacija agresije Republike Armenije protiv Azerbajdžana događa se u trenutku intenzivnog pregovaranja u okvirima ruskog intenzivnog posredovanja i u trenutku ovog sastanka čelnika Zajednice Neovisnih Država.

Potrebno je utvrditi da nakon sastanka čelnika Zajednice Neovisnih Država (ZND) u Ašhabadu u prosincu 1993. godine, kad se održao sastanak sa Predsjednikom Armenije L.Ter-Petrosjanom, politika Republike Armenije u odnosu na Azerbajdžan nije doživjela pozitvne promjene.  Oružane snage Armenije i dalje zauzimaju više od 20% teritorija Azerbajdžana, te stvaraju etničko čišćenje, gine narod, proživljava odricanja i patnje milijun azerbajdžanskih izbeglica skrivenih u šatorskim kampovima.

Želim napomenuti da je Azerbajdžan aktivno sudjelovao u svim naporima posredovanja međunarodne zajednice, međunarodnih organizacija i velesila.  Osim mojih pregovora sa predsjednikom Armenije,  održao se susret 18. veljače 1994. godine ministara obrane Azerbajdžana, Armenije i Ruske Federacije, dolazak u Azerbajdžan i Armeniju predsjednika Minskoj skupštini SSSE Jana Eliassona u ožujku 1994. godine,  sastanak spikera parlamenta Azerbajdžana i Armeniji 12. ožujka, pregovori u Baku i Moskvi  s predstavnikom Predsjednika Ruske Federacije V.N.Kazimirovim, dolazak  mirovnih snaga  Međuparlamentarne sjednice SSSE u ožujku 1994. godine.  Međutim svi pokušaji Azerbajdžana pronaći obostrano prihvatljivo kompromisno rješenje nailazili su na snažan otpor Armenije.

Republika Armenija sprečava bilo kakve konstruktivne prijedloge, postavljanjem unaprijed ne prihvatljivih uvjeta. Smisao postavljanja takvih uvjeta sastoji se u potrazi Republikom Armenija, koja je stvorila vojnu bazu na teritoriji Azerbajdžana, zamjeniti zauzeti teritoriji za položaj neovisne države Gornjeg Karabaha, što znači faktički  podijeliti Republiku Azerbajdžan.

Istinski položaj Republike Azerbajdžan je osigurati i osloboditi sva okupirana područja, te obnoviti suverenitet, vratiti izbegljice kući i odstraniti posljedice agresije Republike Armenije. Azerbajdžan ne želi rat i poziva Armeniju na mir na temelju principa međusobnih odnosa suverenih država.  Težnja za građanskim mirom i  suglasnošću azerbajdžanska vlada je spremna garantirati  sigurnost i građanska prava armenskom narodu sa područja Gornjeg Karabaha uz uvjet poštivanja Ustava Republike Azerbajdžan.

Kao što znate u Ašhabadu je Azerbajdžan nudio da se razvije sustav bilateralnih i  multilateralnih sporazuma u cilju stabiliziranja političke situacije, obostrano priznavanje i poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredljivosti granica svake od država članica Zajednice neovisnih država.

Ponovno sam prisiljen govoriti o tome što i život potvrđuje:  ravnodušni odnos k činjenici, kada jedan član Zajednice Neovisnih Država - Republika Armenija - čine bezobzirnu agresiju protiv drugog člana  ZND - Azerbajdžanske Republike, praktički se zatvara perspektiva formiranja održive međunarodne organizacije kakvu bismo mi svi željeli vidjeti u našoj zajednici.

Želio bi Vas potaknuti raspraviti na ovom susretu pitanje o armensko-azerbajdžanskom sukobu s ciljem poduzimanja konkretnih rješenja, koji bi prekinuli agresiju protiv Republike Azerbajdžan i njezine posljedice.

Pozivam predsjednike država, ponovno uporno pozivamo:

- dati političku ocjenu agresiji Republike Armenije protiv Republike Azerbajdžan;

- zatražiti od Republike Armenije obustavu vojne akcije protiv Republike Azerbajdžan i odmah, bezuvjetno, nedvosmisleno povući svoje oružane snage s teritorija Azerbajdžana;

- zatražiti od Republike Armenije čvrste političke garancije da neće ponavljati vojne napade;

- uvesti sankcije protiv člana ZND - Republike Armenije, koja provodi vojnu agresiju protiv drugog člana ZND.

Dodatno kašnjenje i  propusti  prijete još većim problemima svim državama Zajednice.

Hejdar Alijev,

Predsjednik Republike Azerbajdžan.

Novine "Bakinski radnik",  19. travnja 1994. godine