Dame i gospodo, poštovani gosti!

Danas je u životu Republike Azerbejdžan istorijski događaj koji predstavlja okončanje pregovora vođenih tri godine.

Pregovori između Državne naftne kompanije Republike Azerbejdžan i inostranih naftnih kompanija o zajedničkoj eksploataciji nalazišta nafte koja se nalaze u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog jezera „Azeri“, „Čirag“ i dijela nalazišta „Gjunešli“ su okončani i nacrt ugovora o vršenju buduće zajedničke eksploatacije je pripremljen i predstavljen.

Danas smo se okupili u glavnom gradu Azerbejdžana, Bakuu, u ovom predivnom dvorcu “Đulistan”, povodom ceremonije potpisivanja ugovora. U vezi s potpisivanjem ugovora u Bakuu došli su državni predstavnici stranih država, gosti. Sve naše goste, koji su došli u Baku da učestvuju na ovoj ceremoniji, srdačno pozdravljam i kažem im: “Dobro došli!”

Pregovori koje je vodila Državna naftna kompanija Azerbejdžana s naftnim kompanijama inostranih država vođeni su pod zaštitom država i vlada tih država, one su ih podržavale. Na ceremoniju potpisivanja ugovora došle su delegacije iz stranih zemalja. Srdačno pozdravljam delegacije Sjedinjenih Američkih Država, Ruske Federacije, Kraljevine Velike Britanije, Republike Turske, Norveške koje učestvuju na ovoj ceremoniji i kažem im: „Dobro došli!“

Pozdravljam državnog ministra Republike Turske, cijenjenog Nedžmedina Džovharija, koji učestvuje na ceremoniji. Pozdravljam zamjenika ministra energetike Kraljevine Velike Britanije, cijenjenog Timothyja Eggara. Pozdravljam zamjenika ministra energetike SAD-a, cijenjenog gospodina Williama Whitea. Pozdravljam prvog zamjenika ministra energetike i industrije države Norveške, poštovanog gospodina Gunnara Murvanta. Pozdravljam direktora Glavne uprave Ministarstva energetike Ruske Federacije, poštovanog gospodina Stanislava Pugača. Pozdravljam članove Parlamenta Velike Britanije, delegaciju društva prijateljstva Engleska – Azerbejdžan koji nisu žalili truda da dođu na ceremoniju i koji se nalaze među nama. Pozdravljam predsjednika Islamske razvojne banke, cijenjenog gospodina, Osama Džafara Fakiha, koji učestvuje na našoj ceremoniji. Pozdravljam predstavnike diplomatskog kora u Azerbejdžanu, cijenjene ambasadore, predstavnike i šefove međunarodnih organizacija.

Azerbejdžanska Državna naftna kompanija u tri godine vodila pregovore s inostranim naftnim kompanijama koje su se poslije objedinile u konzorcijum, oni su zajedno pripremili nacrt ugovora.  Delegacije tih velikih kompanija učestvuju na našoj današnjoj ceremoniji. Ja ih srdačno pozdravljam. Pozdravljam predsjednika kompanije „AMOKO“, gospodina Williama Lauryja. Pozdravljam delegaciju kompanije „BP“, njezine rukovodioce, predsjednika kompanije gospodina Johna Brauna. Pozdravljam delegaciju kompanije „Statoil“, njezinog šefa gospodina Johanna Nicka Wolda. Pozdravljam delegaciju kompanije „Lukoil“, njezinog direktora, predsjednika kompanije gospodina Vagida Alekperova. Pozdravljam delegaciju kompanije „McDermott“, njezinog direktora Williama Whitnissa. Pozdravljam delegaciju kommanije „Pennzoil“, njezinog direktora, predsjednika kompanije gospodina Thomasa Hamiltona. Pozdravljam delagaciju kompanije „Remko“, njezinog direktora, predsjednika kompanije gospodina Stevena Rempoa. Pozdravljam delegaciju kompanije „Türkiye  petrolleri“, njezinog direktora gospodina Sidgija Sandžara. Pozdravljam delegaciju kompanije „Unocal“, njezinog direktora gospodina Johna Amella. Pozdravljam delegaciju kompanije „Delta International“, njezinog direktora, predsjednika kompanije gospodina Feteha Al-Albana. Poštovane dame i gospodo!

Nafta je najveće nacionalno bogatstvo Republike Azerbejdžan i azerbejdžanskog naroda.

Azerbejdžan, poznato naftno područje od davnina, posjeduje takva prirodna bogatstva kao što su nafta i plin. Zato Azerbejdžan i zovu Ognjenom zemljom. Azerbejdžan ima dugu istoriju eskploatacije nafte, njezine primjene i prerade. 1847. godine u Bakuu na Bibi-Eybatu prvi put je izbila nafta. Od tog vremena je i počela eskploatacija azerbejdžanske nafte na industrijski  način.

1872. godine braća Nobel su u Bakuu osnovali prvu naftnu kompaniju, a time su u našu zemlju počeli dolaziti inostrane firme s ciljem iskorištavanja nafte, počeo je dolaziti strani kapital.  

Na taj način, u drugoj polovini XIX. vijeka, niz svjetskih država, firme razvijenih država pokazali su veliki interes za eskploataciju nafte u Azerbejdžanu, u Bakuu. Od kraja prošlog stoljeća kompanije mnogih inostranih država počele su s eksploatacijom nafte u Bakuu. Tokom 1872. godine u Azerbejdžanu je dobijeno 26 hiljada  tona nafte. Na početku sadašnjeg stoljeća, 1900. godine, u Azerbejdžanu je izvađeno već 10 miliona tona nafte, što je činilo 95 procenata nafte koja se dobijala u Rusiji, i 50 procenata dobijene nafte na svijetu. U prvih dvadeset godina XX. vijeka inostrane naftne kompanije i lokalni poduzetnici ulagali su velike napore za eksploataciju i preradu nafte, tako da se u Azerbejdžanu razvija naftna industrija.  

Taj period moguće je uslovno nazvati prvom etapom istorije naftne industrije u Azerbejdžanu. U to vrijeme nafta iz Azerbejdžana je korištena svugdje u svijetu. Azerbejdžanska nafta je donijela veliku korist inostranim kompanijama. U Azerbejdžanu su se pojavili veliki poduzetnici, oni su zarađivali značajan profit.  U to vrijeme razvoj naftne industrije Azerbejdžana  dao je veliki poticaj za razvoj grada Bakua, uopšte Azerbejdžana. Glavni grad Azerbejdžana Baku je postao velikim industrijskim gradom, jednim od najvećih industrijskih centara Ruske imperije toga vremena. Naš Baku, koji ima drevnu istoriju, dobio je u to vrijeme novi oblik, raširio se, postao ljepši,  i tu su izgrađena zdanja koja su odgovarala potrebama toga vremena, preduzeća, tvornice i drugi industrijski objekti. Sada smo mi obavezni cijeniti ono što se uradilo u to vrijeme i priznati veliku ulogu nafte u razvoju Azerbejdžana, Bakua.

1918. godine u nas u zemlji je bila izgrađena demokratska država. Oko dvije godine Azerbejdžan je bio nezavisna država. Ta država se trudila da iskoristi bogatstva koja su pripadala narodu, za njegovo blagostanje. Ipak, nažalost, ti napori nisu donijeli željene rezulate. Jer 1920. godine Azerbejdžanska Demokratska Država je propala.

Te godine u Azerbejdžanu je uspostavljen sovjetski socijalistički režim. Tokom sljedećih 70 godina Azerbejdžan je živio u uslovima tog režima nalazeći se u sastavu Sovjetskog Saveza. Nafta – najveće bogatstvo Azerbejdžana – korstilo se za interese Sovjetskog Saveza. Taj period se može nazvati drugim periodom u istoriji naftne industrije. U tom periodu naftna industrija Azerbejdžana se munjevito razvijala. Pošto je naftna industrija bila neophodna za razvoj industrijskog i ekonomskog potencijala Sovjetskog Saveza, svuda su činjeni veliki napori. Stoga su u razvoju naftne industrije Azerbejdžana postigunuti važni pomaci.  

U to vrijeme stvorena je velika armija radnika na ekspolataciji nafte u Azerbejdžanu. Industrija nafte i plina Azerbejdžana munjevito se razvijala, stvarana su velika preduzeća. Bila su izgrađena naučna zdanja, istraživački instituti za naftnu granu. U cilju pripreme visokokvalifikovanih kadrova za rad u naftnoj industriji bio je otvoren institut koji se danas zove Naftna akademija. Radnici u naftnom sektoru, specijalisti, naučnici, jednom riječju svi ljudi koji se bave naftnom granom, upisali su slavne stranice u istoriju Azerbejdžana.  

Kao što sam rekao, azerbejdžanska nafta se nije koristila za njega samog, već za razvoj cijelog Sovjetskog Saveza.  1941.-1945. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata, azerbejdžanska nafta činila je 75 procenata sve nafte koja se dobijala u cijeloj zemlji. A naftna industrija Azerbejdžana, naši radnici u naftnom sektoru imaju velike zasluge u pobjedi nad njemačkim fašizmom koji je prijetio cijelom svijetu, u njegovom rušenju.

Naučnici koji su radili u grani naftne industrije Azerbejdžana,  specijalisti, naši radnici u ovoj oblasti uzimali su aktivno učešće u razvoju i eksploataciji naftnih nalazišta u bilo kojem dijelu Sovjetskog Saveza. Nije slučajno što su se nova nalazišta nafte, otkrivena i eksploatirana zahvaljujući njihovom naporu i trudu, zvala „drugi Baku“, „treći Baku“, „četvrti Baku“. Neprocjenjive su zasluge azerbejdžanskih naftnih radnika u razvoju i eksploataciji najvećih nalazišta nafte u Rusiji – sibirskih, tumenskih -, izgradnji ogromnih naftnih i plinskih kommpleksa tamo, azerbejdžanski naftni radnici u tim oblastima i danas su većina među naftnim radnicima.

Smatram za neophdno da danas s time upoznam naše goste, da podsjetim azerbejdžanski narod na to. Jer to predstavlja ponos i slavu azerbejdžanskog naroda, govori o velikim zaslugama našeg naroda, naših naftnih radnika u svjetskoj ekonommiji.

Jedno od dostignuća azerbejdžanskih naftnih radnika je što su mnogo uradili na eksploataciji nafte u Kaspijskom jezeru. U tom pravcu su poduzeti koraci kako početkom 20-ih godina tako i 30-ih godina, mada je snažna eksploatacija nafte u Kaspijskom jezeru počela 7. novembra 1949. godine. Tog dana na ploči, koju mi zovemo Naftnim stijenama, iz naftne bušotine je izbio prvi naftni mlaz.

Iskustvo morskih naftnih radnika Azerbejdžana tokom prošlih 45 godina u bivšem Sovjetskom Savezu, kao i u mnogim zemljama svijeta, bilo je primjer eksploatacije nafte iz morskih dubina. Zasluge azerbejdžanskih naučnika, naftnih radnika u toj oblasti su ogromne.

Kao što znate, prije tri godine naš narod je dobio slobodu, Azerbejdžan je postao nezavisna republika, azerbejdžanski narod je postao gospodarom svoje sudbine. Naš narod je izborio mogućnost da raspolaže svojim prirodnim bogatstvima po sopstvenom nahođenju. Na taj način je u životu Azderbejdžana počela nova epoha. A u istoriji naše naftne industrije postavljen je temelj, uslovno govoreći, treće etape. Sada, u novoj etapi, mi, iskazujući volju azerbejdžanskog naroda, poduzimamo odgovarajuće mjere za korišćenje njegovih prirodnih bogatstava. U zadnje tri godine vodili su se pregovori s inostranim kompanijama i nađen je zajednički jezik. Danas, ovog istorijskog dana, otprilike 150 godina nakon početka industrijske eksploatacije i prerade nafte u Azderbejdžanu, iskazujem zahvalnost svim pokoljenjima azerbejdžanskih naftnih radnika, naučnicima, stručnjacima, zaposlenima u oblasti naftne industrije Republike, svim inženjerima i radnicima za njihove napore koje su uložili u to vrijeme na ekspolataciji naših prirodnih bogatstava u cilju poboljšanja u određenom stepenu dobrobiti našeg naroda, na njihovom požrtvovanom radu, velikim naučnim otkrićima i srdačno im čestitam na dostignućima koja su danas ostvarili.

Od početka eksploatacije i prerade nafte na industrijski način u Azerbejdžanu iz dubina zemlje na teritoriji naše zemlje – na kopnu i na moru – dobijena je 1 milijarda 325 miliona tona nafte. U azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog jezera za 45 godina je dobijeno 400 miliona tona nafte. Istovremeno je u tom periodu dobijeno 450 milijardi kubnih metara plina. Sve to su velika dostignuća, čvrsta osnova i temelj za razvoj ekonomije, naftne industrije Republike Azerbejdžan u budućnosti.

Koliko god nafte da smo dobili, kakve god da smo uspjehe ostvarivali u prošlosti, moramo obratiti pažnju na istinu da do prije malo vremena, to jest do dobijanja nezavisnosti Azerbejdžana, naš narod nikada nije bio gospodarom svojih prirodnih bogatstava. Iako su do 1920. godine naftu eksploatirale i strane kompanije i domaći, azerbejdžanski poduzetnici, iako je za razvoj Azerbejdžana, naročito Bakua, urađeno mnogo, narod nije bio vlasnikom tog bogatstva.

Počevši od 1920. godine u životu Azerbejdžana su se desile važne promjene. Privreda Azerbejdžana se razvijala, u Republici je izgrađen snažan industrijski potencijal, naša naftna industrija je prošla veliki istorijski put. Ipak Azerbejžan opet nije bio jedini i potpuni vlasnik svoje nafte. Sva ta naša bogatstva nisu pripadala nama nego sovjetskoj državi.  A sada živimo u novoj etapi. Republika Azerbejdžan je nezavisna država. Azerbejdžanski narod je vlasnik svojih prirodnih bogatstava. Naš narod samostalno odlučuje kako će iskoristiti ta bogatstva.  

Upravo na osnovu tih principa su se u toku tri godine vodili pregovori između Državne naftne kompanije Republike Azerbejdžan s vodećim inostranim naftnim kompanijama o zajedničkoj eksploataciji naših nalazišta nafte. Nesumnjivo je da ovi pregorovi nisu bili laki, bilo je teškoća, i padova i uspona. Ipak su pregovori, naposljetku, okončani. Interes inostranih kompanija koje imaju veliko iskustvo za azerbejdžansku naftu potpuno je prirodan, i mi smo to prihvatili sa zadovoljstvom, mi sami smo pokazivali i pokazujemo veliku zainteresovanost za to.

Za razliku od prošlih vremena, danas Azerbejdžanska Republika samostalno vodi pregovorore oko tih pitanja s bilo kojom zemljom, u tom smislu u sa zemljama kojima pripadaju te naftne kompanije, s inostranim kompanijama i trudi se da njezini principi budu prihvaćeni. Sporazum između Državne naftne kompanije Azerbejdžana i inostranih naftnih kompanija o zajedničkoj eksploataciji naftnih nalazišta „Azeri“, „Čirag“ i dijelova nalazišta „Gunešli“ je, napokon, kroz pregovore pripremljen i završen. Taj sporazum je pokazan meni, predsjedniku Azerbejdžana. Kao što vam je poznato, 14. septembra, nakon što dogovor bio analiziran, izdao sam ukaz o njegovom potpisivanju  od strane Državne naftne kompanije Azerbejdžana. Inostrane kompanije su takođe prihvatile odluku o potpisivanju nacrta. Predsjednici država u zemljama kojima pripadaju te kompanije, takođu su dale svoj pristanak. Kao rezultat toga je naše današnje okupljanje na ceremoniji potpisivanja ugovora.

Hoću otvoreno da kažem da ni blizu sve želje azerbejdžanske strane nisu našle svoje mjesto u ugovoru. Ali mi shvaćamo da se u bilo kojem ugovoru trebaju uvažavati interesi obiju strana. Konzorcijum naftnih kompanija Zapada trudio se da osigura svoje interese. Državna naftna kompanija Azerbejdžana ulagala ja napore za osiguranje nacionalnih interesa Azerbejdžanske Republike. Mogu reći da je kao rezultat velikog i napornog rada, kao rezutlat razmatranja pitanja svih strana s visokim stepenom odgovornosti pripremljen sporazum koji odgovara interesima obiju strana. Zato ja smatram da je ugovor koji će biti danas potpisan s ekonomske tačke gledišta povoljan za ovo vrijeme i za budućnost Republike Azerbejdžan i da  sam dao odobrenje da se on potpiše. Poduzimajući takav korak mi pokazujemo svijetu da je Azerbejdžan zemlja otvorena svijetu, svjetskoj ekonomiji. Potpisivanjem ovog ugovora još jednom demonstriramo svijetu da su se suverena prava Republike Azerbejdžan učvrstila, da je Azerbejdžan potpuno nezavisna država, da je naš narod vlasnik svojih bogatstava.

Potpisivanjem ugovora uspostavljamo veze između Republike Azerbejdžan i razvijenih zemalja svijeta, s njihovim najvećim kompanijama, stvaramo osnovu za ulazak ekonomije Azerbejdžana u svjetsku ekonomiju, slobodnu tržišnu ekonomiju. Potpisivanjem ovog ugovora mi još jednom demonstriramo svijetu da je Republika Azerbejdžan demokratsko i pravno društvo, da se u Azerbejdžanu otvorilo široko polje za učvršćivanje i razvoj principa demokratije, da je Azerbejdžanska Republika opredijeljena da slijedi put tržišne privrede.

Potpisivanje ovog ugovora je prvi krupni korak u stvaranju tržišne privrede u Azerbejdžanu. Potpisivanjem ovog ugovora mi otvaramo širok put investicijama stranih država u Azerbejdžanu. Gradimo osnovu za djelovanje kompanija u Azerbejdžanu, druge industrijske grane, još jednom demonstriramo svijetu stabilnost koja vlada u privredi i društveno-političkom životu Azerbejdžana. Potpisivanjem ovog ugovora iskazujemo nadu za učvršćivanje prijateljskih odnosa, privredne saradnje i uopšte veza sa svim sferama sa državama koje predstavljaju kompanije, takvim velikim državama kao SAD, Rusija, Engleska, Turska, Norveška.

Tako je za potpisivanje ugovora stvoran predivan ambijent i mi smo danas svjedoci velikog događaja. Potpisivanje ugovora otvara novu etapu u životu Azerbejdžana, u njegovoj privredi, naročito u naftnoj industriji. Ugovor se potpisuje na rok od 30 godina. Znači, pred nama je dug put, pred nama stoje velika djela, velike zadaće. Oni koji su pripremali sporazum dobro znaju, ali ja ipak hoću da saopštim svim okupljenim ovdje, cijelom azerbejdžanskom narodu, da, ako je bilo teško doći do potpisivanja sporazuma, njegova provedba će još biti teža.

Korist od ugovora, njegovi pozitivni učinci za svaku od obiju strana, u tom smislu i za azerbejdžanski narod, nazavisnu Azerbejdžansku Republiku, zavise od njegovog izvršenja u budućnosti. Sporazum liči na put sa saobraćajem u dva smjera: neophodno je da se obje strane kreću istom brzinom. Hoću da izrazim nadu da će te kompanije i držvani organi zemalja koje one predstavljaju pravovremeno poduzimati neophodne mjere za izvršenje ovog ugovora.

Zadaci koje ima Republika Azerbejdžan su zahtjevniji, teži. Vi znate da privreda Azerbejdžana prolazi kroz tešku krizu. Velike teškoće su se stvorile i u naftnoj industriji. Za izlazak iz te krize, razvoja privrede Azerbejdžana, povećanje blagostanja naroda na odgovarajući nivo za kratko vrijeme svi moraju ujediniti napore, moraju raditi zajedno na ostvarenju sporazuma. Nadam se da će herojski, iskusni naftni radnici Azerbejdžana, naučnici, svi koji su uposleni u toj grani naše privrede, shvatiti taj zadatak kao najveći, najčasniji, da će se prihvatiti posla kako bi ostvarili taj ugovor. Kao predsjednik Azerbejdžana, dajući odobrenje za potpisivanje tog ugovora, osjećam svoju odgovornost i dajem vam riječ da ću učiniti sve što zavisi od mene za njegovo ostvaranje.  

Danas u ovom svečanom i upečatljivom ambijentu čestitam naftnim radnicima Azerbejdžana, azerbejdžanskom narodu, svim građanima Azerbejdžana na ovom istorijskom događaju. Cijenim napor delegacije Državne naftne kompanije Azerbejdžana koja je radila u toj oblasti, uopšte sav rad kompanije u tom smjeru i čestitam joj na ostvarenom uspjehu. Srdačno čestitam direktorima inostranih kompanija, konzorcijuma, koji su obavili veliki posao za završetak tog ugovora, svim radnicima tih kompanija, upućujem im svoje dobre želje i hoću da im prenesem svoje uvjerenje da će naša saradnja biti uspješna.

U vezi s ovim događajem srdačno čestitam predsjednicima država i vlada koje predstavljaju inostrane kompanije SAD-a, Rusije, Velike Britanije, Turske, Norveške. Na osnovu ovog sporazuma mi se usko povezujemo i pristupamo velikoj saradnji, i ja ne sumnjam da će naša saradnja biti uspješna – sve snage, koje budu tome smetale, naići će na otpor.  Azerbejdžan kao vladar svoje sudbine, svojih bogatstava, zahvaljujući toj saradnji u svjetskom ekonomskoj zajednici će zauzeti svoje dostojno mjesto.

Još jednom vam srdačno čestitam, vama koji ste se okupili na ceremoniji, sve koji iskazuju pozitivnu zainteresovanost za ta pitanja i blagoslovim potipisivanje sporazuma. Neka bude sretno i berićetno! U ime sretne budućnosti azerbejdžanskog naroda srdačno čestitam na potpisivanju tog sporazuma danas i ovdje. Hvala.

Završni govor na ceremoniji potpisivanja ugovora

Poštovane dame i gospodo!

Poštovani gosti!

Završava se proces potpisivanja sporazuma koji je pripreman tri godine. Sporazum je već potpisan: Ja sam se založio za potpisivanje sporazuma. I zato iskreno čestitam vama, azerbejdžanskom narodu, inostranim kompanijama kao drugoj strani tog sporazuma, predsjednicima država stranih zemalja koje su pristupile tom sporazumu, delagacijama predstavnika, svima vama na poptisivanju ovog sporazuma.

Šefovi delegacija predstavnika koji su došli iz stranih zemalja, direktori kompanija, poslije potpisivanja sporazuma iznijeli su svoje mišljenje, predivnos se očitovali o sadržaju tog sporazuma, njegovoj suštini i budućem značaju. U svim istupima se mogla čuti jedinstvena misao o koristi sporazuma kako za Azerbejdžan tako i za kompanije inostranih država koje su se potpisale ispod teksta tog dokumenta.  U istupima su izrečene lijepe riječi o azerbejdžanskom narodu, nezavisnoti Republike Azerbejdžan, iskazane su tople želje. Zahvalan sam za te riječi i na kraju ceremonije hoću još jednom da kažem da će sporazum pomoći Republici Azerbejdžan da zauzme dostojno mjesto u svjetskoj zajednici, da usko poveže privredu naše zemlje sa svjetskom privredom, slobdnom tržišnom ekonomijom.

Smatram se veoma stretnim zbog učešća i pripreme te potpisivanja ovog sporazuma. Svjestan sam odgovornosti koju preuzimmam na sebe i nadam se da će buduće generacije pozitivno ocijeniti ovaj današnji istorijski događaj.

Još jednom vam čestitam. Smatram prvi dio ceremonije potpisivanja završenim. Svima vama, cijelom azerbejdžanskom narodu, želim sreću, uspjeha u svim poslovima. Hvala i  puno uspjeha u budućnosti!