BIOGRAFIJA

\"\"

Hejdar Alirza oglu Alijev - opštenarodni lider azerbejdžanskog naroda

Hejdar Alirza oglu Alijev rodio se 10. maja 1923. godine u azerbejdžanskom gradu Nahčivanu. Po završetku srednje pedagoške škole u Nahčivanu 1939. godine nastavio je studije na arhitektonskom fakultetu azerbejdžanskog industrijskog univerziteta ( danas je to Azerbejdžanska Državna Naftna Akademija). Ali rat koji je počeo, nije mu dozvolio da završi školovanje.

Od 1941. godine Hejdar Alijev radio je kao rukovodilac sektora u Narodnom Komesarijatu unutrašnjih poslova Nahčivanske ASSR i Saveta narodnih komesara Nahčivanske ASSR, a 1944. bio je određen da radi u organima državne bezbednosti.

Hejdar Alijev, koji je u tom periodu radio u sistemu državne bezbednosti, od 1964. godine vrši dužnost zamenika predsednika, a od 1967. godine bio je predsednik Komiteta državne bezbednosti pri Savetu ministara Azerbejdžanske SSR, kada je i dobio čin general-majora. Tada je u Lenjingradu (danas Sankt-Peterburg) dobio višu stručnu spremu, a 1957. godine završio je istorijski fakultet Azerbejdžanskog državnog univerziteta.

Kada je u julu 1969.godine, na plenarnom zasedanju Centralnog Komiteta Komunističke Partije Azerbejdžana izabran za prvog sekretara Centralnog Komiteta Komunističke Partije Azerbejdžana, Hejdar Alijev staje na čelo Republike.

U decembru 1982. godine Hejdar Alijev je izabran za člana Politbiroa Centralnog Komiteta Komunističke Partije Sovjetskog Saveza, imenovan je na položaj prvog zamenika predsednika Saveta ministara SSSR i postao je jedan od rukovodilaca SSSR a. Tokom dvadeset godina Hejdar Alijev bio je deputat Vrhovnog Sovjeta SSSR-a, a tokom narednih pet godina zauzimao je položaj zamenika predsednika Vrhovnog Sovjeta SSSR-a.

U oktobru 1987. godine Hejdar Alijev , izrazivši protest protiv politike koju je vodio Politbiro Centralnog Komiteta Komunističke Partije Sovjetskog Saveza i lično Generalni sekretar Mihail Gorbačov, Hejdar Alijev je dao ostavku na sve dužnosti.

Povodom krvave tragedije u Bakuu koju su 20. januara 1990. godine izazvale sovjetske trupe, Hejdar Alijev je već sledećeg dana, istupivši sa izjavom u predstavništvu Azerbejdžana u Moskvi, zatražio da budu kažnjeni organizatori i izvršioci zločina protiv azerbejdžanskog naroda. U znak protesta protiv licemerne politike rukovodstva SSSR-a povodom kritične situacije u Nagornom Karabahu u julu 1991. godine, napustio je redove Komunističke partije Sovjetskog Saveza.

Vrativši se u julu 1990. godine u Azerbejdžan, Hejdar Alijev živeo je najpre u Bakuu, a zatim u Nahčivanu, da bi iste godine bio izabran za deputata Vrhovnog Sovjeta Azerbejdžana. U razdoblju od 1991. do 1993. godine bio je predsednik Vrhovnog Parlamenta Nahčivanske Autonomne Republike, zamenik predsednika Vrhovnog Sovjeta Azerbejdžanske Republike. Na osnivačkom Kongresu parije „Novi Azerbejdžan“, koji je održan u gradu Nahčivanu, Hejdar Alijev je izabran za predsednika partije.

U maju- junu 1993. godine, kada se u Azerbejdžanu usled krajnje zaoštrene krize Vlade pojavila pretnja izbijanja gradjanskog rata i gubitka nezavisnosti, azerbajdžanski narod je izrazio želju da Hejdar Alijev preuzme vlast.

Tadašnje rukovodstvo Azerbejdžana bilo je prinuđeno da zvanično pozove Hejdara Alijeva u Baku. 15 juna 1993. godine Hajdar Alijev je izabran za predsednika Vrhovnog Sovjeta Azerbejdžana, a 24. jula ukazom Mili Medžlisa (Narodnog Veća) opunomoćen je da vrši dužnost Predsednika Azerbejdžanske Republike. Trećeg oktobra 1993.godine na opštim izborima Hejdar Alijev je izabran za Predsednika Azerbejdžanske Republike. 11 oktobra 1998. godine na izborima sa visokim odzivom birača, bio je ponovo izabran, dobivši 76,1 odsto glasova. Iako se najpre saglasio sa isticanjem svoje kandidature na predsedničkim izborima 15. oktobra 2003. godine, Hejdar Alijev je ipak odustao od učešća na istima zbog problema sa zdravljem. Hejdar Alijev je dobitnik niza međunarodnih nagrada, titule počasnog doktora univerziteta različitih zemalja i drugih visokih počasnih zvanja.

Četiri puta je nagradjivan ordenom Lenjina, ordenom Crvene Zastave i mnogim medaljama, dva puta je dobio zvanje Heroja Socijalističkog rada, bio je odlikovan ordenima i medaljama mnogih stranih država.

Istorijska sudbina Azerbejdžana je posljednih 30 godina neodvojiva od imena Hejdar Alijeva. Preporod naroda tokom tih godina u svim oblastima njegovog društveno-političkog, privrednog i kulturnog života, povezan je upravo sa njegovim imenom.

Tokom perioda svog vođstva Hejdar Alijev je pomogao zavičaju - Azerbejdžanu, čijem napretku je uvek težio, čijom se bogatom kulturom, velikom istorijskom prošlošću uvek ponosio, i o čijim se budućim naraštajima brinuo, da, kao država, savlada teška i surova vremena iskušenja.

Budući istaknut politički radnik i državnik, apsolutni narodni lider, on je još za života postao živa legenda,zato je fenomen Hejdara Alijeva uvek privlačio pažnju. O aktivnoj političkoj delatnosti ovog narodnog lidera azebejdžanaca čitavog sveta, naširoko je pisano kako u nacionalnoj, tako i u svetskoj štampi.

U junu 1993.godine, kada se azebejdžanski narod uverio, da je nacionalnoj državnosti zapretila opasnost od raspadanja, kada su nastali najteži dani, narod je uporno tražio promene postojeće vlasti i od tog vremena svoju sudbinu je ponovo poverio Hejdaru Alijevu. Hejdar Alijev se, videći patnje svog naroda, te prihvativši njegovu molbu, vratio u veliku politiku u Azerbejdžanu. Narod je prihvatio povratak Hejdar Alijeva sa nadom i radošču, a taj dan je ušao u istoriju nezavisnog Azerbejdžana kao Dan nacionalnog spasa.