Izjava predsednika Republike Azerbejdžan Hejdara Alijeva na sastanku Saveta šefova država ZND-a u vezi sa velikom ofanzivom oružanih snaga Jermenije u Azerbejdžan - Moskva, 15. April 1994.

Izvanredne  okolnosti su me naterale  da  Vam se obratim sa ovom izjavom.

Počevši od 10. aprila 1994 godine  oružane snage Republike Jermenije  su preduzele  veliku ofanzivu u pravcu  regiona  Goranboj  i Terter, a 11. aprila - u pravcu  regiona  Agdere i Agdam  Azerbejdžanske Republike.  Ovih dana azerbejdžanske  jedinice, savladavši  neprekidne napade  brojčano superiornijih oružanih snaga Republike Jermenije, vode  krvave defanzivne  bitke.  Sa  Jermenske teritorije prebačen je u zonu  sukoba kontingent od oko 3.000 ljudi  zajedno sa  desetinama oklopnih vozila i teške artiljerije, uključujući instalacije "Grad", iz kojih se   granatiraju  naselja pomenutih regiona  Azerbejdžana.  I u tim selima ima velikih materjalnih steta i mnogobrojnih žrtava među civilnim stanovništvom.

Na taj način Republika Jermenija, nastavljajući  svoju ​​agresiju na Azerbejdžan, zadire u nezavisnost, suverenitet i teritorijalni  integritet, i ugrožava  državnost Republike Azerbejdžan. 

Nastavljajući  agresiju, Jermenija blokira mirovni proces, u kojem Azerbejdžan  uzima aktivno učešće.  Provodeći svaki put  nove  napade  u toku  ili uoči krupnih posredničkih inicijativa, agresor  baca ciničan izazov svjetskoj zajednici, koja danas preduzima, nažalost, neuspešni pokušaj zaustavljanja ovog  krvavog  sukoba.

Smatram poslednji jermenski  postupak  kao novu fazu agresije sa strane  Republike  Jermenije, čiji  je  cilj osvajanje nove teritorije Azerbejdžana.  Uprkos brojnim deklaracijama o  mirnom rešenju konflikta, Republika  Jermenija nedavnom  ofanzivom  na teritoriju suverene države - članice  ZND, pokazuje svoje prave namere, koje se sastoje  u pokušaju  da izvrši  pritisak na Azerbejdžan i njegovo rukovodstvo, i da blokira  mirovni proces.

Posebno želim da skrenem Vašu  pažnju  na činjenicu da je novi napad jermenskih oružanih snaga počeo dan pre otvaranja sastanka Minske grupe OEBS-a, 11. Aprila u Pragu,  u kojem  učestvuju  i predstavnici Azerbejdžana i Jermenije. 

Eskalacija agresije Jermenije protiv Azerbejdžana odvija se u period intenzivnih pregovora u okviru ruske  posredničke inicijative  i tokom tekućeg  susreta šefova  zemalja  Zajednice Neovisnih Država.

Moram priznati da  nakon mog susreta sa  predsednikom Jermenije Levon Ter-Petrosjanom, na sastanku  šefova  zemalja ZND  u Ašgabatu u decembru 1993. godine, politika Republike Jermenije u odnosu  prema Republici Azerbejdžan nije doživela pozitivnih promena.  Oružane snage Jermenije   i  danas  zauzimaju  više od 20 posto  teritorije Azerbejdžana,  sprovodeći etničko čišćenje u kojem gine narod, a milion Azerbejdžanskih građana, raseljenih po izbegličkim kampovima, podvrgnuti su  neverovatnim teskoćama,  patnji i neimaštini. 

Želim da istaknem da je Azerbejdžan uzeo vrlo aktivno učešće  u svim posredničkim  naporima  svetske zajednice,   međunarodnih organizacija i velikih država.  Tu su, osim mojih  pregovora  sa  predsednikom Jermenije, sastanak Ministara odbrane Azerbejdžana, Jermenije i Ruske Federacije 18. februara 1994. godine, poseta  Azerbejdžanu  i Jermeniji Predsednika Minske grupe OEBS-a  Jana Eliassona  u  martu 1994. godine,  sastanak predsednika parlamenata Jermenije i Azerbejdžana 12. marta,  pregovori u Bakuu i Moskvi  sa posebnim predstavnikom Predsednika Ruske Federacije V. Kazimirovim i dolazak mirovne  grupe  Interparlamentarne skupštine ZND-a u martu 1994. godine.  Međutim, svi pokušaji Azerbejdžana da se   pronađe obostrano prihvatljivo kompromisno rešenje dočekani su  agresivnom pozicijom    Jermenije.

Republika Jermenija ignoriše sve konstruktivne predloge, namećući svoje neprihvatljive  uslove.  Suština toga je nastojanje Republike Jermenije, koja  je stvorila  vojnu bazu na teritoriji Azerbejdžana, da razmjeni okupirane teritorije na status nezavisne države  Nagorno Karabah i time  zapravo podeli  Republiku Azerbejdžan.


Pravedna pozicija Republike Azerbejdžan sastoji se u tom da obezbedi  oslobađanje svih okupiranih teritorija i obnovi vlastiti suverenitet, obezbedi povratak  izbeglica i raseljenih lica u svoje domove i otkloni posledice agresije Republike Jermenije.  Azerbejdžan ne želi krvoprolića i poziva Jermeniju   mirnom rešenju sukoba  na temelju opšteprihvaćenih principa među suverenim državama.  Težeći   civilnom  miru i  slozi,  azerbejdžanska  vlada je spremna da garantuje  bezbednost  i građanska prava jermenskom naselju  Nagornog Karabaha  pod uslovom da prihvati Ustav Azerbejdžana.

Kao što se sećate, u Ašgabatu je Azerbejdžan  predlagao razvijanje mreže bilateralnih i multilateralnih odnosa, usmerenih  na stabilizaciju  političke  situacije, uzajamno priznavanje  i poštovanje  suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivost granica svake od država članica ZND-a. 

Prinuđen sam da to ponavljam,  jer život potvrđuje da  ravnodušan odnos prema  bolnoj činjenici, kada  jedan član Zajednice Nezavisnih Država - Jermenija – vrši    otvorenu agresiju protiv drugog člana ZND-a –Republike Azerbejdžan, praktički zatvara izglede za formiranje aktivne međunarodne organizacije, naše Zajednice,  kakvu bismo svi  željeli videti. 

Pozivam Vas da  na ovom   sastanku   razmotrite    pitanje  jermensko-azerbejdžanskog  sukoba u  cilju donošenja  konkretnih odluka  koje  bi eliminisale  posledice  agresije protiv  Republike Azerbejdžan. 

Obraćajući se šefovima država, još jednom  apelujemo:

- dati  političku  procenu agresije Jermenije protiv Republike Azerbejdžan;

– zatražiti od Republike Jermenije  prekid vojnih dejstava  protiv Republike Azerbejdžan i hitno i  bezuslovno  povlačenje njenih  vojnih  jedinica  sa teritorije suverenog  Azerbejdžana;

 - zatražiti od strane  Republike Jermenije  čvrstu političku garanciju prestanka ratnih dejstava;

 – uvesti  sankcije protiv članice  ZND-a – Republike  Jermenije, koja vodi  oružanu agresiju protiv druge  članice ZND-a.

 Nesvojevremena i usporena aktivnost u budućem  preti  mnogo većim  nevoljama svim članicama Zajednice.

 Hejdar Alijev,

 Predsednik Republike Azerbejdžan.

Novine "Bakinski Rabočij", 19. Aprila 1994.godine