Govor Predsednika Azerbejdžanske Republike Hejdara Alijeva na sastanku šefova država i vlada zemalja-članica Saveta Evrope - Strazbur, Dvorac Evrope, 11. oktobra 1997.


scotch egg
scotch egg
scotch egg
temp-thumb
temp-thumb
temp-thumb

Poštovani gospodine predsedniče!

Poštovane dame i gospodo!

Srdačno pozdravljam učesnike drugog sumita Saveta Evrope. Veoma mi je drago da nezavisna Azerbejdžanska Republika prvi put učestvuje u ovom autoritetnom međunarodnom forumu, posvećenom razmatranju najvažnijih opšteevropskih pitanja na pragu novog milenijuma.

Ogromne pozitivne promene, koje su se desile na našoj planeti - završetak hladnog rata, pad gvozdene zavese - doprinele su ujedinjenju Evrope, integraciji u evropske strukture novih, nezavisnih država, koje su izabrale put demokratije.

Savet Evrope igra značajnu ulogu u ovim procesima, a mi cenimo njegov doprinos u učvršćivanju mira i stabilnosti, u uspostavljanju načela pluralističke demokratije i opšteljudskih vrednosti na celom Evropskom kontinentu.

Tokom čitave svoje istorije Azerbejdžan je, kao sastavni deo Evrope, razvijao bliske veze sa Evropom.

Azerbejdžanska Republika je prošla teški i dramatičan put nakon usvajanja nezavisnosti. Teškoće prelaznog razdoblja, politička nestabilnost, razuzdanost ilegalnih oružanih formacija, niz bezbrojnih pokušaja državnog udara, socijalno-ekonomska kriza, razorne posledice agresije susedne Jermenije su stvorili situaciju anarhije i haosa, masovnih kršenja ljudskih prava, preteći samom postojanju državnosti Azerbejdžana.

Uz veliki napor smo uspeli stabilizovati situaciju u zemlji tokom kratkog vremena, i počeli smo ostvarivati radikalne političke i ekonomske reforme, usmerene na izgradnju demokratske, pravne, svetske države i tržišne ekonomije.

Održani su prvi demokratski izbori u Parlamentu Republike na višepartijskoj osnovi. Uz svenarodni referendum usvojen je prvi Ustav nezavisne Azerbejdžanske Republike koji garantuje neophodnu slobodu i ljudska prava. Desetine političkih partija, stotine nezavisnih medija, sloboda reći, savesti, povoljni uslovi za razvoj etničkih manjina - sve to svedoči o formiranju demokratskog društva u našoj zemlji.

Ekonomika Azerbejdžana je savladala dugotrajni pad i počeo je realni rast proizvodnje i podizanja životnog standarta građana naše zemlje zahvaljujući liberalizaciji privrede, smanjivanju inflacionih procesa, širokog privlačenja stranih investicija, uspešnog sprovođenja programa privatizacije, uključujući i privatnu svojinu nad zemljištem.

Naravno, još uvek doživljavamo objektivne teškoće tranzicije, oseća se i teško nasleđe sedamdesetogodišnjeg totalitarnog sistema, ali uspešno ostvarivanje demokratskih reformi, jaka podrška ovim reformama od strane apsolutne većine građana republike, svedoče o nepovratnosti nezavisnosti i demokratije u Azerbejdžanu.

Najveći naš problem još uvek su posledice agresije od strane Republike Jermenije, koja je okupirala dvadeset odsto teritorije Azerbejdžana, više od milion stanovnika ovih zemalja su proterani sa svojih mesta stanovanja, žive u nepodnošljivim uslovima u kampovima.

Zadovoljni smo naporima OEBS-a koji su usmereni na pravedno rešenje jermensko -azerbejdžanskog sukoba. Lisabonski samit OEBS-a doneo je vrlo važnu odluku po tom pitanju u decembru 1996.. Lisabonski principi su - teritorijalna celovitost Azerbejdžana i Jermenije, pružanje Nagornom Karabahu u sastavu Azerbejdžanske države visokog samoupravnog statusa i garancije bezbednosti za sve stanovnike Nagornog Karabaha.

Visoko cenimo rezoluciju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope od 22. aprila 1997. koja je, takođe, potvrdila teritorijalni integritet Azerbejdžanske države, principe Lisabonskog samita u regulisanju jermensko-azerbejdžanskog konflikta. Ovi dokumenti su dobar temelj za postizanje mira na osnovi opštepriznatih normi međunarodnog prava.

U maju 1994. godine sklopili smo sa Jermenijom sporazum o prekidu vatre i nameravamo da ga se pridržavamo sve do konačnog regulisanja konflikta.

Podržavamo novi predlog kopredsednika Minske grupe OEBS-a - Rusije, SAD-a i Francuske u regulisanju sukoba u dve faze : tokom prve faze - izvesti jermenske naoružane snage sa šest okupiranih regiona Azerbejdžana, vratiti stanovnike ovih područja u mesta njhovog boravišta, obnoviti za vreme rata porušene komunikacije; u drugoj fazi - rešiti pitanje statusa Nagornog Karabah istovremeno sa oslobođenjem Lačinskog i Šušinskog rejona.

Danas opet izjavljujem, da mi čvrsto stojimo na pozicijama mirnog regulisanja konflikta, želimo stabilan i trajan mir sa Jermenijom. Želimo da vratimo dobrosusedske odnose i da obnovimo saradnju među našim zemljama, blagostanje i prosperitet naših naroda, mir i stabilnost u našim regijama bez obzira na veliku štetu koja je bila naneta Azerbejdžanu.

Dame i gospodo!

Parlamentarna skupština Saveta Evrope u junu 1996. je dala Azerbejdžanu status "specijalnog gosta", istovremeno smo učesnici Evropske kulturne konvencije i otvorenog parcijalnog sporazuma o prevenciji, zaštiti i organizaciji pomoći za vreme velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa.

13 jula 1996. obratio sam se sa pismom generalnom sekretaru Saveta Evrope sa molbom da primi Azerbejdžansku Republiku kao punopravnog člana Saveta Evurope. Izražavajući svoju spremnost da se pridruži Evropskoj konvenciji za ljudska prava, zamolio sam komitet ministara Saveta Evrope da se ubrzaju pregovori sa azerbejdžanskom vladom u vezi s tim pitanjem.

Aktivno sarađujemo sa institutima Savjeta Europe, uzimamo učešće u njihovim merama, stvaramo sve neophodne uslove za delegacije Saveta Evrope u Azerbejdžanu.

Polažemo velike nade na pomoć Saveta Evrope u razvoju demokratskih reformi u našoj zemlji. Nadamo se da će Azerbejdžan uskoro postati punopravni član Saveta Evrope. Sa svoje strane, učinićemo sve da zadovoljimo visoke standarde savremene evropske demokratije.

Poštovane dame i gospodo!

Naš samit svodi račune brzog i dramatičnog dvadesetog veka, utvrđuje zadatke i izglede za naredni vek. Kao i pre, nova Evropa će, ujedinjena idealima slobode,demokratije i humanizma, igrati važnu ulogu u napretku i prosperitetu celog čovečanstva.

Siguran sam da će Azerbejdžanska Republika, koja ima velike prirodne resurse, bogat kulturni i intelektualni potencijal, dati dostojan doprinos u ovom plemenitom procesu.

 Hvala na pažnji.