Izjava Predsednika Azerbejdžana Hejdar Alijeva na zajedničkoj konferenciji sa Predsednikom Rumunije Jonom Ilijeskuom - Bukurešt, 2. jula 1995


Poštovane dame i gospodo! 

Iskreno zahvaljujem Predsedniku Rumunije, gospodinu Ilijeskuu, na pozivu na zvanični sastanak u Rumuniji. Zadovoljan sam što se ova poseta održala, a danas se uspešno i završava. Zahvaljujem gospodinu Ilijeskuu, svim našim prijateljima, rumunskim kolegama na iskrenom gostoprimstvu i na prijateljskom i odnosu punom poštovanja. Tokom svog boravka u Rumuniji - i na samitu Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, i juče i danas tokom moje zvanične posete, bili smo okruženi velikom pažnjom. Sve ovo je stvarilo veoma povoljne uslove za naše radne sastanke i postizanje našeg cilja. 

Rumunija je evropska zemlja koja ima svoju viševekovnu antičku istoriju, divne tradicije. Međutim, u posljednjih nekoliko godina Rumunija preživljava velike političke promene. Sve to je veoma interesantno za nas. Zato je sklapanje čvršćih veza od posebnog značaja za buduću saradnju sa nezavisnim Azerbejdžanom.

Azerbejdžanska Republika, koja je obnovila svoju nezavisnost pre tri i po godine, se nalazi na raskršću Evrope i Azije pa nastoji da uspostavi bliske odnose sa evropskim zemljama. Zahvaljujući svom geografskom položaju i mnogim drugim faktorima, Azerbejdžan može, u pogledu buduće saradnje, biti dobar partner za Rumuniju. To je ono što karakteriše naš Samit. 

Zadovoljan sam time što se ova zvanična poseta održala. Zadovoljan sam takođe održanim sastancima i razgovorima, veoma korisnim razgovorima sa Predsednikom, gospodinom Ilijeskuom, drugim šefovima državnih organa Rumunije. Posebno se radujem potpisivanju važnih dokumenata, koji će udariti temelj za buduću saradnju. 

Od posebnog značaja je Deklaracija o prijateljstvu i strateškom partnerstvu između Rumunije i Azerbejdžana, koju su potpisali predsednici dveju zemalja. Smatram da je ova Deklaracija glavni dokument, na temelju kojeg moramo da pripremimo i potpišemo određene dokumente, kojima se definišu konkretne oblasti buduće saradnje. 

Azerbajdžan prolazi kroz komplikovan i težak period svoje istorije. Istovremeno to je vrlo odvažan period koji je povezan sa sticanjem državne nezavisnosti Azerbejdžana, koji samostalno rešava svoje probleme, mada na tom putu još postoji puno unutrašnjih i spoljnih teškoća. Najteži problem za Azerbejdžan je rat, koji je pre sedam godina bio nasilno nametnut našoj republici, našem narodu od strane Jermenije. Cilj ovog rata je da se oduzme deo teritorije Azerbejdžana. Ovaj rat ima vrlo ozbiljne posledice: doveo je do okupacije 20 odsto azerbejdžanske zemlje od strane oružanih snaga Jermenije. Više od milion građana Azerbejdžana je bilo proterano sa tih područja. Sada oni žive u drugim regionima Azerbejdžana, u vrlo teškim uslovima, u kampovima. 

Pokušavamo mirno rešiti ovaj sukob između Jermenije i Azerbejdžana, preduzimamo u tom pravcu sve akcije. Posebno se polažemo nade u OEBS i Minsku grupu, koja se nalazi u sastavu ove organizacije. Minska Grupa je osnovana specijalno za rešavanje ovog problema. Naravno, apelujemo na sve zemlje u sastavu OEBS-a, uključujući i Rumuniju,da pruže pomoć i podršku kako bi se pronašao izlaz iz ove teške situacije.

Nama nije potrebna tuđa teritorija, ali se trudimo da obnovimo mir i spokoj u našem regionu, da bi svetska zajednica pokazala pravedni odnos prema sudbini azerbejdžanskog naroda. Važni uslov za obezbedjenje čvrstog i dugoročnog mira u regionu je puno obezbeđenje teritorijalnog integriteta Azerbejdžana, nepovredivosti njegovih granica i suvereniteta nezavisne Azerbejdžanske Republike. 

Jermensko-azerbejdžanski sukob, koji traje već sedam godina, i separatizam, sastavni deo ovog sukoba, ubedljivo potvrđuju da treba osuditi svaki oblik separatizma, bez obzira gde i ko ga sprovodi. Dakle, danas baš zbog separatističkih namera pojedinih grupa, određenih etničkih grupa, pojedinih snaga u različitim regionima sveta izbijaju mnogobrojni sukobi, vruće tačke. Naravno, to uznemirava svet i stvara veliku zabrinutost. 

Azerbejdžan je protiv bilo kakvog oblika separatizma, terorizma i smatra da svetska zajednica mora danas mobilisati sve napore za rešavanje ove teške situacije, koja je nastala u mnogim regionima sveta. Ova pitanja su zauzela osnovno mesto u jučerašnjim i današnjim razgovorima i pregovorima. Drago mi je da su se naši pogledi potpuno poklopili. 

Ova poseta, koja se bliži kraju, dokazuje postojanje velikih mogućnosti za razvoj saradnje između Rumunije i Azerbejdžana. Dakle, mi čemo učiniti u Azerbejdžanu sve što je moguće za osiguranje uspešne saradnje. 

Potpisali smo Deklaraciju o prijateljstvu i saradnji, a možete biti sigurni, uveravam Vas I svu rumunsku javnost, da će Azerbejdžan, nezavisna Azerbejdžanska Republika preduzeti sve napore za jačanje i razvoj bliskih prijateljskih odnosa između rumunskog i azerbejdžanskog naroda. 

Pridajem veliki značaj našim sastancima i ocenjujem ih kao početak dijaloga između Rumunije i Azerbejdžana. Verujem da to će se dalje nastaviti na svim nivoima, posebno u Azerbejdžanu, jer sam zvanično pozvao Predsednika Rumunije, gospodina Ilijeskua, da zvanično poseti Azerbejdžan, i moj poziv je prihvaćen. 

Koristim ovu priliku da još jednom izrazim duboko poštovanje, prijateljstvo i najbolje želje od strane azerbejdžanskog naroda rumunskom narodu, želim nezavisnoj Rumuniji, rumunskom narodu sreće, uspeha i prosperiteta. 

Hvala na pažnji.

Pitanje Predsedniku Rumunije: Da li ste došli do bilo kakvog sporazuma u vezi sa početkom rada na nekim konkretnim ekonomskim projektima tokom pregovora sa azerbejdžanskom delegacijom? Ako jeste, onda kakvi su ti projekti?

Drugo pitanje: Da li je Rumunija spremna da aktivno pomogne u organizaciji međunarodnog kontingenta, u sastavu mirovnih snaga OEBS-a, koji bi se uputio u region jermensko-azerbejdžanskog sukoba? 

Ion Ilijesku: To je bila jedna od najvažnijih tema u okviru naših razgovora o ekonomskim odnosima, glavna tema na sastanku zemalja članica Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju na visokom nivou. Sa jedne strane, skrenuli smo pažnju na neophodnost traženja mogućih načina za obnovu tradicionalnih ekonomskih veza. Ali uzimamo u obzir i nove uslove sada nazavisnog Azerbejdžana. Postoji već tradicija takvih odnosa. Pre svega u oblastima kao što su naftna industrija, petrohemijska industrija, proizvodnja naftne opreme i drugi industrijski sektori. 

Tokom naših pregovora vodili smo takođe diskusije o neophodnosti započinjanja direktne strukturne promene u privredi naših zemalja u novim uslovima i pitanjima u vezi s tim regionima. Razgovarali smo o mogućnostima saradnje u budućnosti, stvaranju direktnih linija između Kaspijskog mora i Crnog mora, direktnih linija između Azerbejdžana i Rumunije, polaganje gasovoda i naftovoda radi skraćivanja puta, koji prolazi kroz Rusiju i Ukrajinu. O svemu tome se raspravljalo u okviru sastanka na visokom nivou. 

Što se tiče stvaranja kontingenta za očuvanje mira, doneta je politička odluka o neučešću u takvim udruživanjimau susednim zemljama, kao i u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, i ova odluka je u skladu sa rezolucijama i odlukama UN-a. 

Pitanje Hejdaru Alijevu: Gospodine predsedniče, u kojoj meri pripadnost Azerbejdžanske Republike Zajednici nezavisnih država može da utiče nanezavisnost naše republike?

Hejdar Alijev: Naša pripadnost Zajednici nezavisnih država se temelji isključivo na činjenici da nezavisnosti Republike Azerbejdžan ne nanosi nikakvu štetu. Azerbejdžan vidi neophodnost Zajednice nezavisnih država pre svega u ekonomskoj integraciji, uzimajući u obzir činjenicu da je u prošlosti, nalazeći se u sastavu Sovjetskog Saveza, privreda naše zemlje bila je vrlo integrisana sa privredom drugih republika, koje trenutno ulaze u Zajednicu nezavisnih država. Mi sarađujemo u Zajednici nezavisnih država samo sa pozicije potpune nezavisnosti Azerbejdžana. 

 "Azerbejdžan", 4. jula 1995