Govor predsednika Azerbejdžanske Republike Hejdara Alijeva na svečanoj ceremoniji prijema Azerbejdžanske Republike u članice Saveta Evrope - Strazburg, 25. januara 2001.


scotch egg
scotch egg
temp-thumb
temp-thumb

Poštovani gospodine predsedniče! 

Poštovani gospodine predsedniče Komiteta ministara! 

Poštovani gospodine Generalni sekretaru! 

Poštovani učesnici ceremonije! 

Danas je u centru evropskog parlamentarizma - gradu Strazburu, u ovom veličanstvenom dvorcu Saveta Evrope događaj od velikog značaja ne samo za Azerbejdžansku Republiku, nego i za Evropu: Azerbejdžan ulazi u porodicu evropskih zemalja. Ovo je – važna etapa u procesu, koji vodi do potpunog integriteta Evrope kako u političkom, tako i u istorijskom, kulturnom planu. 

Godine 1991, u vezi sa kolapsom Sovjetskog Saveza, Azerbejdžan je proglasio svoju nezavisnost. 

Azerbejdžan se nalazio u tesnoj saradnji sa Evropom, usvajao je kulturu Zapada zasnovanu na ljudskim vrednostima ne samo u poslednjoj deceniji, nego tokom poslednja dva stoleća svoje istorije. Smešten na raskrsnici Istoka i Zapada, Evrope i Azije, Azerbejdžan je centar preseka istorijskih sudbina, religija i kultura, i služi kao most između dva kontinenta, između dve civilizacije. 

Azerbejdžanski narod je, ne odvajajući se od svojih istočnih korena, stvorio jedinstvenu kulturu, zasnovanu na sintezi civilizacija Istoka i Zapada, doprineo širenju naprednih ideja sa Zapada i Evrope na Kavkaz, Bliski i Srednji Istok. 

Zahvaljujući bliskom i otvorenom dijalogu sa Evropom sredinom XIX veka na muslimanskom Istoku baš azerbejdžanski narod je osnovao prve novine, prvu školu evropskog tipa, prvo pozorište, novi trendovi u književnosti, umetnosti i društvenoj misli, i na kraju, 1918. godine je proglasio prvu na Istoku sekularnu državu - Azerbejdžansku Demokratsku Republiku. 

Današnji događaj je rezultat ne samo naše političke saradnje u poslednjih nekoliko godina. To je rezultat dvovekovnih istorijskih kontakata između Azerbejdžana i Evrope. 

Nakon sticanja 1991. godine državne nezavisnosti Azerbejdžan je zauvek izabrao put integracije u Evropu, nastavivši da se orijentiše na njene humanističke i demokratske vrednosti. Postigli smo mnogo tokom kratkog istorijskog perioda oslanjajući se na napredno evropsko iskustvo. 

Uprkos svim poteškoćama išli smo putem liberalizacije privrede, stvaranja pravne države, slobodnog civilnog društva. Istakli smo na prvi plan zaštitu ljudskih prava, preduzeli smo sve napore da oslobodimo svoju zemlju i svoje građane od teškog nasleđa totalitarnog režima. Postigli smo unutrašnju stabilnost, što je jedan od važnih preduslova za razvoj demokratije. Stvorili smo mnogopartijski politički sistem, obezbedili smo slobodu govora, slobodu štampe. Usvojili smo novi Ustav, njegov osnovni princip je zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prvi put je na Istoku ukinuta smrtna kazna, stvoren novi pravni sistem, održani predsednički, parlamentarni i opštinske izbori, kao i niz značajnih političkih i ekonomskih reformi.

Nažalost, uprkos svim našim naporima, stupajući u Savez Evrope, imamo ne samo pozitivne promene, uspehe, nego i određene probleme. A to je prvenstveno problem Nagornog Karabaha, koji još nije rešen između Azerbejdžana i Jermenije, koji će danas istovremeno biti primljena u Savez Evrope. 

Prepreke na putu razvoja demokratije, zaštite ljudskih prava kod nas I u celom regionu su teškoće, koje stvaraju probleme za Azerbejdžan, i, pre svega, prisutstvo velikog broja izbeglica i prinuđenih unutrašnjih raseljenika, teška ekonomska i socijalna situacija u zemlji.

Usvajamo učešće naše zemlje u Savez Evrope ne samo kao rezultat velikog zajedničkog napornog rada, nego cenimo to kao pružanje Azerbejdžanu i njegovom narodu prijateljskog gesta. Zato verujemo da će veliki broj naših problema biti rešen u jednoj evropskoj porodici. 

Doživljavamo u ovom trenutku zaista istorijski događaj. Uskoro će Zastava Azerbejdžana biti podignuta ispred Saveta Evrope. 

Jedna od tri boje naše zastave simbolizuje naše stremljenje k modernizaciji i, iznad svega, prema evropeizaciji. Sretni smo da naša zastava odsada zauzima svoje dostojno mesto i da će se viti između zastava svih drugih zemalja Evrope. 

Hvala Vam na pažnji.