Traženje

RADOVI / EKONOMIJA / S visokih pozicija

Cijenjeni gospodine predsjedniče, cijenjene dame i gospodo! Azerbejdžan po prvi put učestvjuje na forumu u Davosu. Zato, prije svega, izražavam zahvalnost za poziv i organizaciju tako interesantnog susreta kao Davos-95. Sveukupno uzevši, smatram naše učešće na ovom forumu, posebno na ovom susretu, posvećenom razmatranju energetskih problema, veoma korisnim za našu Republiku.

Azerbejdžan je republika koja je postala nezavisna prije tri godine i korača putem jačanja svoje nezavisnosti, izgradnje demokratske države, tržišne ekonomije, slobodnog poduzetništva, stvaranja uslova za otvaranje stranih investicija, uske integracije u svjetsku ekonomiju, uspotavljanje uzajamno korisnih veza sa svim državama koje pokazuju interes za saradnju s Azerbejdžanom. Azerbejdžan ima snažan ekonomski potencijal kako u oblasti industrije tako i u oblasti poljoprivrede.

Kao što znate, u Azerbejdžanu se od davnih vremena ekspolatira nafta i gas. Eksploatacija nafte na industrijski način počela je u našoj zemlji sredinom prošlog vijeka – 1884. godine. Početkom ovog vijeka naša industrija je dostigla najviši nivo razvoja. U to vrijeme veliki dio ekspolatacije nafte u svijetu otpadao je na Azerbejdžan. Za cijeli prošli period u Azerbejdžanu je izvađena 1 milijarda i 400 miliona tona nafte. Ipak, u Azerbejdžanu i danas postoje bogata nalazišta nafte i gasa.  

U današnje vrijeme, kada smo ušli u svjetsku zajednicu kao nezavisna država, preduzimamo mjere za iskorištavanje naših energetsih resursa – nalazišta nafte.  

U tom smjeru je urađen značajan posao. Kao što vam je poznato, u septembru prošle godine između Azerbejdžana i konzorcija stranih naftnih kompanija (u kojem je deset kompanija – „AMOKO“, „Penzoil“, „McDermott“, „Junokal“, „British Petroleum“, „Statoil“, „LUKoil“ i druge) je potpisan veliki naftni ugovor. U današnje vrijeme je započeto praktično provođenje tog ugovora. Ugovor je potpisan na rok od 30 godina i za to vrijeme je predviđeno da se dobije više od 500 miliona tona nafte. Smatramo da je to prvi korak Azerbejdžana na putu prema aktivnoj integraciji u svjetsku privredu, demonstriramo otvorenost naše zemlje za inostrane investicije, biznis, saradnju na obostranu korist.

Naftni ugovor obuhvata tri nalazišta  u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog jezera. Dva su otkrivena nedavno, a iz trećeg odavno crpimo naftu. Vama je poznato da Azerbejdžan posjeduje veliko iskustvo u oblasti eksploatacije nafte u moru. Ta posao je započet u Republici prije 45 godina. Azerbejdžanski stručnjaci koji imaju veliko iskustvo u naftnoj industriji, nauci o nafti, geologiji su takođe izgradili jak kadrovski potencijal. Azerbejdžan se smatrao naftnom akademijom bivšeg Sovjetskog Saveza. Sva nalazišta nafte u Sovjetskom Savezu su bila istražena i eksplatirana uz učešće naših stručnjaka: naučno-praktični, kadrovski potencijal Azerbejdžana u toj oblasti postoji i danas i postoji mogućnost njegovog još obimnijeg iskorištavanja u budućnosti.

U Azerbejdžanu je izgrađena velika infrastruktura naftne i gasne industrije. Uporedo s naučno-istraživačkim institutima, naučnim potencijalom imamo jaku naftnoprerađivačku industriju. U današnje vrijeme u Republici se eksploatira 9 miliona tona nafte godišnje, kapacitet naših naftnoprerađivačkih postrojenja iznosi oko 23-25 miliona tona. Azerbejdžan ima jake komplekse naftne hemije i naftne mašinogradnje. Oko 70 procenata opreme naftne industrije koja se plasirala u bivšem Sovjetskom Savezu proizvodila se u tvornicama naftne mašinogradnje u Azerbejdžanu.

Prirodno je što je akutelno pitanje izvoza nafte koja će se dobijati u Azerbejdžanu izvan granica Republike, posebno u zapadne zemlje. Glavni sudionici konczorcijuma takođe su nafne kompanije sa Zapada. Osim nalazišta nafte predviđenih u naftnom ugovoru, u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog jezera postoje druga veoma perspektivna nalazišta. Zalihe nafte i gasa su utvrđene. Danas vodimo pregovore oko poslova iskorištavanja tih nalazišta s inostranim naftnim kompanijama. Nema sumnje da je ta nalazišta moguće eksploatirati privlačenjem stranog kapitala, zajedno sa stranim kompanijama, uz učešće stranih finansijskih organizacija. Uzdamo se u to. Uskoro će ta nalazišta biti ponuđena na tenderu za sklapanje odgovarajućih sporazuma.

Jedno od važnih pitanja je izvoz nafte. Više od dvije godine naši naučnici i stručnjaci zajedno sa stranim kompanijama, međunarodnim bankovnim organizacijama su pripremili nekoliko varijanti maršrute kojom će prolaziti naftovod. Danas se ne želim zadržavati na tome. U svakom slučaju mi smatramo da je neophodno da se ponovo razmotre te varijante, da se izabere najisplativija varijanta maršrute naftovoda. U isto vrijeme zastupamo stav da u datom slučaju kao temelj treba uzeti isplativost naftovoda s ekonomske tačke gledišta, sigurnosnu garanciju uzimajući u obzir  njegovo dugoročno korišćenje, a takođe, naravno, odnose sa zemljama kroz koje bi prolazio naftovod. S tim u vezi ja u potpunosti dijelim mišljenje gospdina Nursultana Nazarbaeva o mogućnosti transporta kazaške nafte na Jug preko Kaspijskog jezera i preko teritorije Azerbejdžana, Irana, Turske i drugih zemalja. U vezi s tim pitanjem smo vodili odgovarajuće razgovore, pregovore i ja mislim da će se oni nastaviti i u budućnosti.

Jednom riječju, Azerbejdžan koji posjeduje bogata nalazišta nafte i gasa, druge prirodne resurse, je otvoren za strane investicije, saradnju sa stranim kompanijama u cilju mira.

Zahvaljujem za pažnju.

© aliyev-heritage.org