RADOVI / GOSPODARSTVO / Sa visokih tribina

Govor predsjednika Republike Azerbajdžan Hejdar Alijeva na sjednici ekonomskog foruma u Davosu posvećenom energetskim pitanjima u svijetu - 30. siječnja 1995. godine


Poštovani gospodine prjedsjedniče, poštovani dame i gospoda! Azerbajdžan po prvi puta sudjeluje u Davoskom forumu. Dakle prije svega hvala na pozivu i organizaciji takvog zanimljivog susreta kao Davos-95. Vjerujem da je naše sudjelovanje na ovom forumu općenito, a posebno na ovom sastanku posvećenom raspravi o pitanjima problematike u energetiki vrlo korisno za našu zemlju.

Azerbajdžan - republika, koja je postala nezavisna prije tri godine i dalje slijedi put jačanja svoje neovisnosti, izgradnje demokratske države, tržišnog gospodarstva, slobodnog poduzetništva, stvaranje uvjeta za strane investicije, integracije u globalnu ekonomiju, uspostavljanje uzajmno korisnih odnosa sa svim državama, koje su zainteresirane za suradnju s Azerbajdžanom. Azerbajdžan ima jaki gospodarski potencijal u području industrijske i poljoprivredne proizvodnje.

Kao što znate u Azerbajdžanu se od davnih vremena proizvode nafta i plin. Proizvodnja industrijske nafte u našoj zemlji započela je sredinom prošlog stoljeća - u 1848. godini. Početkom ovog stoljeća naša industrija je dosegla najvišu razinu u razvoju. U to vrijeme većina svijetske proizvodnje nafte odvijala se u Azerbajdžanu. Za cijelo razdoblje u Azerbajdžanu proizvedeno je 1 milijarda 400 miljuna tona nafte. Međutim, Azerbajdžan je i danas bogat naftom i plinskim poljima.

U današnje vrijeme, kad smo stigli u svjetsku zajednicu kao neovisna država, poduzimamo korake kako bi koristili našu izvornu energiju - naftna polja.

U tom smjeru napravljen je značajan rad. Kao što znate, u rujnu prošle godine između Azerbajdžana i konzorcija inozemnih naftnih tvrtki ( koji se sastoji od 10 tvrtki - "AMOKO", "PENNZOIL", "MAKDERMOTT", "JUNOKAL", "BRITIŠ PETROLEUM", "STATOJL", "LUKojl" i druge) bio je potpisan glavni Ugovor za naftu. Danas je započeta praktična provedba tog Ugovora. Ugovor je potpisan na 30 godina i u tom periodu predviđeno je proizvesti više od 500 miljuna tona nafte. Vjerujemo da je to prvi korak Azerbajdžana na putu prema aktivnoj integraciji u globalnom gospodarstvu, što pokazuje otvorenost naše države za strana ulaganja, poslove, obostrano korisne suradnje.

Ugovor o proizvodnji nafte obuhvaća tri izvora nafte, koji se nalaze u azerbajdžanskom sektoru Kaspijskog mora. Dva od njih pronađeni su nedavno, a treći koristimo već duži period vremena. Jeste li znali da Azerbajdžan ima bogato iskustvo u proizvodnji nafte u moru. Proizvodnja nafte u Azerbajdžanu započela je prije 45 godina. Azerbajdžanski stručnjaci s dugogodišnjem iskustvom u naftnoj industriji, naftnoj znanosti, geologiji, stvorili su također snažne ljudske resusrse. Azerbajdžan se smatra naftnom Akademijom bivšeg SSSR-a. Sva su naftna polja u Sovjetskom Savezu istražena i iskorištena pri sudjelovanju naših stručnjaka. Znanstveni, kadrovski resursi Azerbajdžana na ovom području postoje i danas, i postoji mogućnost za široku primjenu u budućnosti.

U Azerbajdžanu je stvorena velika infrastruktura industrije nafte i plina. Danas se u republici proizvodi 9 milijuna tona nafte i plina za jednu godinu, kapacitet naših rafinerija nafte je od 23 do 25 miljuna tona. U Azerbajdžanu postoje snažni kompleksi petrokemije i naftnog inženjeringa. Oko 70% opreme za naftna polja u produkciji bivšeg Sovjetskog Saveza proizvodila se u tvornicama naftnog inženjeringa.

Normalno da je na dnevnom redu pitanje izvoza nafte van Republike, a posebice u zapadne države, koja će biti proizvedena u Azerbzjdžanu. Glavni sudionici u konzorciju su također naftne tvrtke Zapada. Osim naftnih polja koja su predviđena u Ugovoru, u azerbajdžanskom sektoru Kaspijskog mora postoje i druga veoma perspektivna naftna polja. Naftne i plinske zalihe ovih naftnih polja postoje. Trenutno smo u pregovorima sa stranim tvrtkama o izgradnji takvih naftnih polja. Bez sumnje takva naftna polja mogu se projektirati na način privlačenja stranog kapitala zajedno sa stranim tvrtkama i uz sudjelovanje stranih financijskih organizacija. Mi se nadamo tome. U narednim danima takva naftna polja će biti prikazana na temelju trenda za sklapanje odgovarajućih Sporazuma.

Jedno od bitnih pitanja je izvoz sirove nafte. Prije dvije godine naši znanstvenici i stručnjaci zajedno sa stranim tvrtkama, međunarodnim bankarstvom pripremili su nekoliko vrsta rute duž koje se nalazi naftovod. Nebitno je razmatrati sada to pitanje. Svakako nama je potrebno ponovno razmotriti takve vrste ruta, i odabrati optimalnu vrstu naftovoda. U isto vrijeme mi smo vođeni činjenicom da u ovom slučaju za temelj treba uzeti prednost od naftovoda s ekonomske točke gledišta, garancija sigurnosti, koja uključuje njegovo dugogodišnje korištenje, a također se i odnosi na države koje se nalaze uz naftovod. U tom smislu ja se u potpunosti slažem sa gospodinom Nursultan Nazarbajevim o mogućnosti transportiranja kazahske nafte na Jug prema Kaspijskom moru i na područja Azerbajdžana, Irana, Turske i drugih država. Mi smo vodili o takvim pitanjima odgovarajuće razgovore, pregovore koji će se i dalje nastaviti u budućnosti.

Jednom rječju Azerbajdžan koji je bogat naftnim i plinskim poljama, drugima prirodnim resursima otvoren je za strane investicije, suradnju sa stranim tvrtkama, za mir.

Zahvaljujem na pozornosti.