Govor predsjednika Republike Azerbajdžan Heydar Alijeva na ceremoniji potpisivanja ugovora u Baku između azerbajdžanske državne naftne kompanije i konzorcija stranih naftnih tvrtki o zajedničkom razvijanju naftnih polja u Kaspijskom plićaku - Palača "Gjulistan", 20. rujna 1994. godine


scotch egg
scotch egg
scotch egg
scotch egg
temp-thumb
temp-thumb
temp-thumb
temp-thumb

Dame i gospodo, dragi gosti!

Danas u životu Republike Azerbajdžan događa se povijesni događaj, koji je završni u protekle tri godine pregovora.

Pregovori između azerbajdžanske državne naftne kompanije i stranih naftnih tvrtki o zajedničkom korištenju koje se odnosi na azerbajdžanski sektor Kaspijskog područja nalazišta nafte "Azeri", "Čirag" i dio nalazišta "Gjunešli" dovršen projekt ugovora za obavljanje zajedničkih razrada pripremljen i prezentiran.

Danas se sastajemo u glavnom gradu Azerbajdžana Baku, u prekrasnoj palači "Gjulistan" na ceremoniji potpisivanja ugovora. U vezi s potpisivanjem ugovora u Baku stigli su državni predstavnici stranih zemalja, gosti. Sve naše goste, koji su stigli u Baku za sudjelovanje u ovoj svečanosti, srdačno pozdravljam te im želim poželjeti dobrodošlicu!

Pregovori, koje je vodila azerbajdžanska državna naftna kompanija sa stranim naftnim tvrtkama bili su pod zastupništvom država i Vlada tih zemalja, uz njihovu potporu. Na svečanost potpisivanja ugovora stigli su predstavnici iz inozemstva. Srdačno pozdravljam prisutne predstavnike na ovoj svečanosti: Sjedinjenih Američkih Država, Ruske Federacije, Kraljevine Velike Britanije, Turske Republike, Norveške, te im poručujem: "Dobro došli !".

Pozdravljam poštovanog državnog dužnosnika ministra Republike Turske Nedžmeddina Džovhari, koji je sudjelovao u tom povijesnom događaju. Pozdravljam poštovanog ministra za energetiku Kraljevine Velike Britanije Timoti Eggar. Pozdravljam zamjenika ministra u Sjedinjenim Državama poštovanog gospodina Williama White. Pozdravljam prvog zamjenika ministra energetike i industrije Republike Norveške poštovanog gospodina Gunnar Murvanta. Pozdravljam načelnika Ministarstva goriva i energije u Ruskoj Federaciji Stanislava Pugač.

Pozdravljam i predstavnike kojima nije bilo teško doći u Baku za sudjelovanje u ovoj ceremoniji, koji su prisutni među nama članovima parlamenta Velike Britanije, predstavnici prijateljskog druženja između Engleske i Azerbajdžana. Pozdravljam Predsjednika Islamske banke za razvoj, poštovanog gospodina Osam Džafara Fakiha. Pozdravljam predstavnike diplomatskog zbora u Azerbajdžanu, štovane veleposlanike, predstavnike i čelnike međunarodnih organizacija.

Azerbajdžanska državna naftna kompanija tri godine je pregovarala sa stranim naftnim tvrtkama, koje su se kasnije pridružile konzorciju, oni su zajedno pripremili projekt ugovora. Izaslanstva ovih velikih tvrtki sudjeluju u današnjoj svečanosti. Ja ih srdačno pozdravljam. Pozdravljam predsjednika tvrtke "AMOKO" gospodina Williama Lowry. Pozdravljam izaslanstvo "BI-PI", njezinog direktora, predsjednika tvrtke gospodina Džona Brown. Pozdravljam izaslanstvo tvrtke "STATOJL", njezinog direktora gospodina Johana Nick Volda. Pozdravljam izaslanstvo tvrtke "LUKojl", njezinog direktora gospodina Vahida Alekperova. Pozdravljam izaslanstvo tvrtke "MAKDERMOTT", njezinog direktora gospodina Williama Vitnisa. Pozdravljam izaslanstvo tvrtke "PENNZOIL", njezinog direktora gospodina Thomasa Hamilton. Pozdravljam izaslanstvo tvrtke "REMKO", njezinog direktora gospodina Stivena Rempo. Pozdravljam izaslanstvo tvrtke "TURK PETROLLERI", njezinog direktora gospodina Sidgi Sandžar. Pozdravljam izaslanstvo tvrtke "UNOCAL", njezinog direktora gospodina Džona Amelja. Pozdravljam izaslanstvo tvrtke "DELTA INTERNACIONAL", njezinog direktora, predsjednika gospodina Fateh Alj-Aljban. Poštovani Dame i gospodo!

Nafta - najveće nacionalno bogatstvo Republike Azerbajdžan i azerbajdžanskog naroda.
Azerbajdžan je poznat još od davnih vremena kao naftna regija koja obiluje prirodnim resursima kao što su nafta i plin. Zato, Azerbajdžan i zovu zemlja požara. Azerbajdžan ima dugu povijest proizvodnje nafte, njezine uporabe i prerade. 1847. u Azerbajdžanu u Baku na Bibi- Heybat prvi puta je izbila naftna fontana. Od tog vremena je i počela industrijska proizvodnja azerbajdžanske nafte.

1872. braća Nobeli otvorili su u Baku prvu naftnu tvrtku, koja je privukla u našu zemlju strane tvrtke zbog korištenja nafte od kojih smo primali strani kapital.

Dakle, u drugoj polovici XIX. stoljeća, broj svjetskih država, tvrtka razvijenih zemalja pokazali su veliki interes za proizvodnju nafte u Azerbajdžanu u Baku. Od kraja prošlog stoljeća tvrtke mnogih stranih zemalja su počele proizvoditi bakinsku naftu. U 1872. godini u Azerbajdžanu je bilo proizvedeno 26.000,00 tona nafte. Na početku ovog stoljeća, u 1900. godini u Azerbajdžanu je bilo proizvedeno preko 10 milijuna tona nafte, što je činilo 95% nafte proizvedene u Rusiji, a 50% svjetske proizvodnje nafte. U prva dva desetljeća XX. stoljeća strane naftne tvrtke i lokalne tvrtke su napravile velike napore za vađenje i preradu nafte i u Azerbajdžanu se napredno razvijala naftna industrija.

To razdoblje može se nazvati uvjetno prvim korakom u povijesti naftne industrije u Azerbajdžanu. Tijekom tog razdoblja bakinska nafta se koristla u cijelom svijetu. Azerbajdžanska nafta donijela je veliku dobit stranim tvrtkama. U Azerbajdžanu su nastale velike tvrtke, koje su dobivale znatnu dobit. Tijekom tog razdoblja, razvoj naftne industrije Azerbajdžana dao je veliki poticaj za razvoj grada Baku, a i Azerbajdžana općenito. Glavni grad Azerbajdžana Baku, postao je veliki industrijski grad, jedan od najvećih industrijskih središta Ruske imperije u to vrijeme. Naš Baku, koji ima drevnu povijest, dobio je u tom razdoblju novi izgled, proširio se i proljepšao, i tu su bile izgrađene zgrade, poduzeća, tvornice i ostala industrijska postrojenja koja su ispunjavala uvjete u to vrijeme. Sada trebamo dostojanstveno ocijeniti napravljeno u to vrijeme i spomenuti važnu ulogu nafte u razvoju Azerbajdžana, Baku.

U 1918. godini u našoj zemlji osnovana je demokratska država. Azerbajdžan je postao osamostaljena republika u roku od dvije godine, postojeći kao neovisna država. Takva država je nastojala koristiti bogatstvo u vlasništvu naroda za njihovu dobrobit. No, nažalost, ti napori nisu dali željene rezultate. Jer je u 1920. godini neovisna demokratska Republika Azerbajdžan pala.

U toj godini, Republikom Azerbajdžan vladao je sovjetski socijalistički režim. Tijekom sljedećih 70 godina, Azerbajdžan je živio u tom režimu i pripadao je Sovjetskom Savezu.

Nafta, najveće bogatstvo Azerbajdžana - koristila se za Sovjetski Savez. To razdoblje možemo nazvati drugim razdobljem u povijesti naftne industrije. To razdoblje možemo nazvati drugim razdobljem u povijesti naftne industrije. Tijekom ovog razdoblja, naftna industrija Azerbajdžana brzo se razvijala. S obzirom na činjenicu da je naftna industrija bila potrebna za razvoj industrijskih i gospodarskih potencijala Sovjetskog Saveza, i u tom smjeru bili su napravljeni veliki napori. Dakle, u razvoju naftne industrije Azerbajdžana bili su napravljeni važni pomaci.

Tijekom ovog razdoblja, stvorila se velika vojska nafte u Azerbajdžanu. Industrija nafte i plina Azerbajdžana naglo se razvijala, izgradila su se velika poduzeća. Bila su stvorena velika žarišta znanosti, istraživački instituti naftne industrije. Kako bi se pripremilo kvalificirano osoblje za naftne industrije otvoren je Institut, koji je sada poznat pod imenom Naftna akademija. Radnici naftne industrije Azerbajdžana, stručnjaci, znanstvenici, jednom riječju, svi ljudi koji su uključeni u naftnu industriju, naporno su radili u ime naftne industrije, dodajući slavnu stranicu povijesti Azerbajdžana.

Kao što sam rekao, nafta Azerbajdžana je korištena ne samo za Azerbajdžan već i za razvoj Sovjetskog Saveza. U 1941.-1945., za vrijeme Drugog svjetskog rata azerbajdžanska nafta iznosila je 75 posto svih naftnih udjela proizvedenih u zemlji. I za naftnu industriju Azerbajdžana, naši radnici donijeli su veliki doprinos pobjedi nad prijetnjom njemačkog fašizma, koja je ugrozila cijeli svijet.

Znanstvenici koji rade u naftnoj industriji u Azerbajdžanu, stručnjaci, naši radnici aktivno su sudjelovali u razvoju i osvajanju novih naftnih nalazišta u bilo kakvom mjestu u Sovjetskom Savezu. Nije slučajno da su nova naftna nalazišta otkrivena i razvijena kroz njihove napore i naporni rad, nazivali „drugi Baku“, „treći Baku“, „četvrti Baku“. Neprocjenjiv doprinos azerbajdžanskih radnika u razvoju i eksploataciji najvećih naftnih nalazišta u Rusiji – Sibirskih i Tumenskih, stvaranje tamo snažnih naftnih i plinskih objekata, azerbajdžanski radnici u tim krajevima i sada čine većinu radnika u naftnim tvrtkama.

Mislim da je sve ovo potrebno danas dati do znanja našim gostima, podsjetiti na sve te događaje azerbajdžanski narod. Zato što sve ovo je ponos i slava azerbajdžanskog naroda, i svjedočanstvo o velikim zaslugama našeg naroda, naših radnika u svjetskoj ekonomiji.

Jedno od dostignuća azerbajdžanskih radnika u naftnoj industriji je to što su se puno potrudili oko vađenja nafte u Kaspijskom moru. U tom smislu, poduzeti su koraci u ranim 20-im, te u 30-im godinama, ali moćni potez u vađenju nafte u Kaspijskom moru počeo je 7. studenog 1949. godine. Na taj dan na trgu, koji zovemo Naftna kamenja, iz naftne bušotine izbila je prva fontana.

Iskustvo azerbajdžanskih radnika u naftnoj industriji na moru tijekom proteklih 45 godina kako u bivšem Sovjetskom Savezu tako i u mnogim zemljama svijeta bilo je uzorom za vađenje nafte iz morskih dubina. Zasluge azerbajdžanskih znanstvenika, radnika u naftnim tvrtkama u tom području su velike.

Kao što znate, prije tri godine, naš narod je dobio slobodu, Republika Azerbajdžan je postala samostalna republika, azerbajdžanski narod je postao gospodarom svoje sudbine. Naš narod je dobio mogućnost raspolagati svojim prirodnim bogatstvima na vlastiti način. Tako je u životu Azerbajdžana započeo novi život. I u povijesti naše naftne industrije postavljen je temelj, relativno govoreći, treća etapa. Sada, u novoj etapi, mi smo uzimajući u obzir volju azerbajdžanskog naroda, poduzeli odgovarajuće mjere kako bi iskoristili svoje prirodne resurse. U protekle tri godine vodili su se pregovori sa stranim tvrtkama i bio je postignut dogovor. Danas, na ovaj povijesni dan, oko 150 godina od početka industrijske proizvodnje i prerade nafte u Azerbajdžanu, želio bih zahvaliti svim generacijama azerbajdžanskih radnika u naftnoj industriji, znanstvenicima i stručnjacima koji rade u naftnoj industriji Republike, svim inženjerima i radnicima za njihove napore uložene u tom razdoblju pri vađenju naših prirodnih resursa za poboljšanje u određenoj mjeri blagostanja našeg naroda, za njihov predani rad, velika znanstvena otkrića, čestitam na postignućama.

Od proizvodnje i prerade nafte industrijskim metodama u Azerbajdžanu iz dubina zemlje na teritoriju naše zemlji - na kopnu i na moru – izvađena je 1 milijarda i 325 milijuna tona nafte. U azerbajdžanskom sektoru Kaspijskog mora za 45 godina je proizvedeno 400 milijuna tona nafte. U isto vrijeme u tom razdoblju proizvedeno je do 450 milijarda kubometara plina. Sve je to - veliki uspjeh, čvrsta osnova i temelj za gospodarski razvoj naftne industrije Azerbajdžana u budućnosti.

Ma koliko nafte bilo izvađeno, i bez obzira kakav napredak je u prošlosti postignut, mi moramo obratiti pozornost na istinu koja je do nedavno, to jest do neovisnosti Republike Azerbajdžan bila prisutna a to je da naš narod nikad nije bio vlasnik svojih prirodnih bogatstva. Iako je do 1920. godine, naša nafta vađena i stranima tvrtkama i azerbajdžanskim, poduzetnicima, iako je za razvoj Azerbajdžana, posebno Baku, bilo mnogo učinjeno, ipak narod nije bio gospodarom tog bogatstva.

Počevši od 1920. godine, u životu Azerbajdžana dogodile su se značajne promjene. Razvijalo se gospodarstvo Azerbajdžana, u republici je bio stvoren snažan industrijski potencijal, naša naftna industrija prešla je dalek povijesni put. Međutim, opet, Azerbajdžan nije bio jedini i potpuni gospodar svoje nafte. Sva ova naša bogatstva nisu pripadala nama, nego sovjetskoj državi. Ali sada mi živimo u novoj etapi. Republika Azerbajdžan je neovisna republika. Azerbajdžanski narod je vlasnik svojih prirodnih resursa. Naš narod mora samostalno odlučivati kako će koristiti to bogatstvo.

Na temelju tih načela tri godine su se vodili pregovori između Državne naftne tvrtke Republike Azerbajdžan i vodećih stranih naftnih tvrtki o zajedničkom razvoju naših naftnih nalazišta. Bez sumnje, ti pregovori nisu išli laganim putem, nego tu je bilo i poteškoća, i spuštanja, i uspona. Međutim, pregovori su napokon završeni. Interes stranih tvrtki sa bogatim iskustvom za azerbajdžansku naftu je potpuno prirodan, i mi smo ga prihvatili sa uvažavanjem, i sami smo bili zainteresirani i još uvijek jesmo zainteresirani za to.

Za razliku od prethodnih razdoblja, sada Republika Azerbajdžan samostalno rješava takva pitanja i održava pregovore s bilo kojom državom, uključujući i države koje posjeduju te naftne tvrtke, sa stranim tvrtkama i teži k tome da njezini principi budu prihvaćeni. Ugovor između Državne naftne tvrtke Republike Azerbajdžan i stranih naftnih tvrtki o zajedničkom razvoju naftnih nalazišta „Azeri“, „Čirag“ i dio nalazišta „Gjunešli“ kao rezultat pregovora je, konačno, pripremljen i dovršen. Ovaj ugovor je predočen meni, predsjedniku Republike Azerbajdžan. Strane tvrtke također su se složile za potpisivanje projekta. Poglavari država u zemljama kojima pripadaju te tvrtke, također su dali svoj blagoslov. U konačnosti svega danas smo se okupili ovdje na ceremoniji potpisivanja Ugovora.

Želim izravno reći da nisu sve želje azerbajdžanske stranke bile iskazane u dogovoru. No, mi razumijemo da se u bilo kojem dogovoru moraju uzeti u obzir interesi obiju strana. Konzorcij naftnih tvrtki Zapada tražio je da osigura svoje interese, Državna naftna tvrtka Republike Azerbajdžan naporno je radila da osigura nacionalne interese Republike Azerbajdžan. Ja mogu reći da kao rezultat velikog i napornog rada, kao rezultat pristupa stranaka u sporu s visokim stupnjem odgovornosti pripremljen je sporazum koji će odgovarati interesima obje strane. Dakle, mislim da će ugovor biti potpisan danas, s ekonomske točke gledišta, profitabilan je za sadašnjost i budućnost Republike Azerbajdžan i ja sam dao naredbu za potpisivanje Ugovora.

Poduzevši takav korak mi pokazujemo svijetu da je Azerbajdžan zemlja koja je otvorena prema svijetu, svjetskom gospodarstvu. Potpisom ovog ugovora, još jednom pokazujem svijetu da su suverena prava Republike Azerbajdžan ostvarena te da je Azerbajdžan potpuno samostalna i neovisna država, da je naš narod gospodar svog bogatstva.

Potpisivanjem ovog Ugovora možemo uspostaviti vezu između Republike Azerbajdžan i razvijenog svijeta, sa svojim najvećim tvrtkama, stvoriti temelj za ulazak Azerbajdžana u svjetsko gospodarstvo, slobodno tržišno gospodarstvo. Potpisom ovog ugovora, još jednom pokazujemo svijetu da je Republika Azerbajdžan demokratska i pravna država te da je u Azerbajdžanu otvoreno široko polje za utvrđivanje i razvoj demokracije, da Republika Azerbajdžan namjerava slijediti put tržišne ekonomije.

Potpisivanje Ugovora prvi je veliki korak za ostvaranje tržišnog gospodarstva u Azerbajdžanu. Potpisom ovog Ugovora, mi otvaramo širok put ulaganja investicija stranim zemljama u Republiku Azerbajdžan. Stvaramo okvir poslovanja za tvrtke u Azerbajdžanu, drugo sektorsko usmjeravanje, još jednom demonstrirajući svijetu stabilnost, koja dominira u ekonomiji i političkom životu Azerbajdžana. Potpisom ovog Ugovora, nadamo se da ćemo jačati prijateljske odnose i gospodarsku suradnju u cjelini odnosa u svim područjima sa zemljama koje su predstavljene tvrtkama koje se nalaze u naftnom konzorciju, velikim zemljama kao Sjedinjene Države Amerike, Rusija, Velika Britanija, Turska, Norveška.

Dakle, za potpisivanje Ugovora stvorena je dobra atmosfera, i danas smo svjedoci velikog događaja. Potpisivanje sporazuma otvara novo razdoblje u životu Azerbajdžana, gospodarstva, osobito u naftnoj industriji. Ugovor se zaključuje na rok od 30 godina. Dakle, pred nama je dugi put, predviđeni su veliki poslovi, veliki zadatci. Oni koji su pripremali Ugovor, dobro znaju, ali želim reći i svima prisutnim ovdje, azerbajdžanskom narodu, da ako je bilo teško doći do potpisivanja Ugovora, njegova provedba će biti još teža. Korist Ugovora, pozitivni rezultati za svaku od dviju strana, uključujući i narod Azerbajdžana, neovisnost Republike Azerbajdžan ovisi o dosljednoj provedbi toga. Ugovor je sličan dvosmjernom prometu potrebno je da se obje strane kreću istom brzinom. Nema sumnje da strane tvrtke očekuju veliki zadatci. Želim izraziti svoju nadu da će te tvrtke i državne službe zemalja koje oni predstavljaju, pravodobno poduzeti potrebne mjere za ispunjenje ovog Ugovora.

Zadaće koje pripadaju Republici Azerbajdžan su vrlo, vrlo teške. Vi znate da je gospodarstvo Azerbajdžana u dubokoj krizi. Velike teškoće su stvorene u naftnoj industriji. Za izlaz iz ove krize, gospodarski razvoj Azerbejdžana, porast za kratko razdoblje blagostanja naroda na odgovarajuću razinu za sve to svi moraju ujediniti svoje napore, raditi zajedno za provedbu Ugovora.

Nadam se da će herojski i iskusni azerbajdžanski radnici, znanstvenici, svi koji su sudjelovali u ovom sektoru našeg gospodarstva, prihvatiti taj izazov, kao najveći, preuzeti poslove ciljane za provođenje ovog Ugovora. Kao predsjednik Azerbajdžana, dajući naredbu o potpisivanju ovog Ugovora, osjećam svoju odgovornost, a dajem Vam svoju riječ da ću učiniti sve što je u mojoj mogućnosti da se to ostvari.

Danas, u ovom svečanom i impresivnom okruženju, čestitam radnicima naftne industrije Azerbajdžana, azerbajdžanskom narodu, svim građanama Azerbajdžana na ovom povijesnom događaju.

Cijenim rad izaslanstva Državne naftne tvrtke Republike Azerbajdžan, koja je radila na tom području, općenito cijeli rad tvrtke u tom smjeru i čestitam im na postignutom uspjehu. Ja iskreno čestitam čelnicima stranih tvrtki, konzorcijuma koji su napravili veliki posao za završetak Ugovora, svim zaposlenicima ovih tvrtki, izražavajući im svoje dobre želje i želim im predati svoje povjerenje, tako da naša suradnja bude uspješna.

U vezi s ovim događajem ja iskreno čestitam čelnicima država i vladama, koji će biti zastupani od strane stranih tvrtki u SAD-u, Rusiji, Velikoj Britaniji, Turskoj, Norveškoj. Na temelju tog sporazuma zajedno radimo i nastavit ćemo bolju suradnju, a ja ne sumnjam da će naša suradnja biti uspješna, sve snage koje se protive tome dobit će otpor, Azerbajdžan, kao gospodar svoje sudbine, svojih bogatstava, zahvaljujući ovoj suradnji u svjetskoj gospodarskoj zajednici zauzet će svoje zasluženo mjesto.

Još jednom Vam čestitam, svima koji su se okupili na ovoj svečanosti, svima onima koji pokazuju pozitivan interes u tim pitanjima i dajem blagoslov za potpisivanje ovog Ugovora. Neka to bude na korist i dobro! U ime sretne budućnosti azerbajdžanskog naroda čestitam svima Vama na potpisivanju ovog Ugovora ovdje, danas.

Hvala Vam.

Završni govor na ceremoniji potpisivanja Ugovora.

 Dame i gospodo!

Poštovani gosti,

Završava se proces potpisivanja Ugovora, koji je trajao tri godine. Ugovor je već potpisan. Održao sam govor prije potpisivanja Ugovora. I to je razlog zašto Vam iskreno čestitam, azerbajdžanskom narodu, stranim tvrtkama koje čine druge strane u Ugovoru, čelnicima država stranih zemalja koje su pristupile ovoj Konvenciji, izaslanstvima predstavnika, svima Vama s potpisivanjem ovog Ugovora.

Čelnici izaslanstava predstavnika koji su došli iz inozemstva, voditelji tvrtki nakon potpisivanja Ugovora održali su govor, te izrazili velike misli o sadržaju Ugovora, zaslugama i njegovoj budućoj vrijednosti. Svi govornici izrazili su jedinstvenu ideju o prednostima Ugovora kako za Republiku Azerbajdžan tako i za poduzeća stranih zemalja, koja su potpisala ovaj dokument.

U govoru su bile rečene lijepe riječi o azerbajdžanskom narodu, samostalnoj Republici Azerbajdžan i izražene su tople želje. Zahvalan sam za ove riječi na kraju svečanosti i želim opet reći da će ovaj Ugovor pomoći Republici Azerbajdžan zauzeti svoje zasluženo mjesto u svjetskoj zajednici, usko povezujući naše gospodarstvo s globalnim gospodarstvom, slobodnim tržišnim gospodarstvom.

Smatram sebe jako sretnim da mogu sudjelovati u pripremi, potpisivanju ovog Ugovora. Svjestan sam na preuzetoj odgovornost i nadam se da će buduće generacije adekvatno cijeniti današnji povijesni događaj. Ponovno Vam čestitam. Mislim da je prvi dio svečanosti potpisivanja završio. Svima Vama, azerbajdžanskom narodu želim sreću i uspjeh u svim poslovima.

Hvala Vam, želim Vam puno uspjeha!